Anka Raščupanka
Deca i ekologija

Nauke koje se bave proučavanjem planete Zemlje, jednim imenom se nazivaju geonauke. Ovo je jedini “slučaj” udruživanja nauka, budući da je Zemlja jedina planeta na kojoj postoji život. Udružuju se: geologija (nastanak, struktura, procesi oblikovanja Zemlje); pedologija (nastanak zemljišta i klasifikacija); okeanografija (okeani) sa hidrografijom (vode); atmosferske nauke (atmosfera) i glaciologija (lednjaci). Tu se mogu ubrojati meteorologija, geohemija, geofizika (fizičke osobine litosfere, hidrosfere i stratosfere), geomorfologija ( postanak i razviće reljefa); fizička geografija, mineralogija, klimatologija i paleoklimatologija.

Geonauke su blisko povezane sa životnom sredinom i zaštitom prirode. Koristeći mnogobrojna saznanja udruženih nauka opšti zaključak je da trošimo 50% više izvora od onih koje Zemlja može trajno proizvoditi. I pored tog saznanja čini se nemogućim sprečiti dalje “pljačkanje” dragocenosti planete. Naizgled nezaustavljivo rušimo budućnost, ostavljajući otrove i pustoš onima što dolaze…

U prethodne 2,3 decenije planeta je ostala bez 70% populacije beskičmenjaka i nešto manje vodenog sveta. Ekosistemi ostaju bez pojedinih biljaka i životinja, postajući sve nezdraviji za život. Čovek, kao krajnji korisnik lanca ishrane i bitisanja u staništima, strada od negativnih posledica po zdravlje – zbog svojih sopstvenih postupaka.

Razorne posledice ljudske delatnosti prisutne su u svim delovima planete u vidu:

– rastuće temperature koje podstiču degradaciju zemljišta,

– promena obrazaca padavina i pojave prirodnih katastrofa,

– povećanje ekstremnih vremenskih događaja,

– nesigurnosti hrane i vode usled ograničene dostupnosti zdravstveno bezbedne hrane i vode za piće,

– ekonomski poremećaji.

Naučnici svih nauka koje se bave proučavanjem planete Zemlje, saglasni su da posledice koje se ogledaju u topljenju glečera, porastu nivoa svetskih mora, nestajanju koralnih grebena, zakišeljavanju okeana, neplanskim krčenjem šuma i šumskim požarima, gubitkom staništa, nekontrolisanim zagađenjem pesticidima i drugo, dostižu nepovratne maksimume, zbog čega je neophodna kolektivna akcija da bi se usporile negativne posledice na ekosistem.

Ono što kao pojedinci možemo za naš zajednički dom i planetu učiniti je reciklaža, odupiranje potrošačkom mentalitetu, smanjenje upotrebe plastike, umereno korišćenje vode. Ipak, veća odgovornost leži na Vladama sveta koje sprovode planove zaštite i od kojih u velikoj meri zavisi budućnost.

Poljska jarebica

Ptica otvorenih i obrađenih polja. Najčešće noćiva na zemlji ispod nekog grma, retko u šumi. Duge periode velikih hladnoća podnosi sa lakoćom. Dužina tela joj je 35 cm, a težina 370 g. Gnezdo jarebice je rupa u zemlji, deteliništima… Vodu u organizam, najvećim delom, unosi konzumiranjem sočnih trava.

Jazavac

Živi u hodnicima ispod zemlje, koje kopa više generacija zajedničkim snagama. Telo mu je dugačko oko 1 metar, a teško 25 kg. Aktivan je uglavnom noću kada ide po hranu. Vrlo je hrabar i bori se i sa vukom. Mrzovoljan je, trom i lenj pa se kloni drugih bića.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here