pixabay.com

Ludi će u budućnosti sve više piti sintetičko mleko umesto kravljeg, najavljuju naučnici.

Za sintetičko mleko nisu potrebne krave ili druge životinje. Može imati isti biohemijski sastav kao i životinjsko mleko, ali se stvara korišĆenjem nove biotehnologije poznate kao “precizna fermentacija” koja proizvodi biomasu uzgojenu iz ćelija.

Australijska naučnica Milena Bojović, sa Univerzieta Mekvajer, navodi u autorskom tekstu za portal “Konverzacija” da više od 80 odsto svetske populacije redovno konzumira mlečne proizvode. Ali, sve su glasniji pozivi da se hrana životinjskog porekla zameni nekom drugom.

Sintetičko mleko nudi proizvod bez brige konzumentu za emisije metana, a pazi i na dobrobit životinja.

– Moje nedavno istraživanje ispitalo je megatrendove u globalnom sektoru mleka i mlečnih proizvoda. Mleko na biljnoj bazi i, potencijalno, sintetičko mleko, pokazalo se kao ključna promena na tom tržištu – ističe Bojovićeva.

Za razliku od sintetičkog mesa, koje se teško može uskladiti sa složenošću i teksturom životinjskog mesa, Bojovićeva napominje da se sintetičko mleko reklamira kao da ima isti okus, izgled i osećaj kao i normalno mleko.

Sintetičko mleko već postoji.

U SAD, na primer, firma “Perfekt dej” (Savršen dan) isporučuje proteine ​​bez životinjskog porekla napravljene od mikroflore, koji se zatim koriste za izradu sladoleda, proteinskog praha i mleka. U Australiji, startap firma “Iden Brju” razvija sintetičko mleko u Veriberiju, u državi Viktoriji.

Sam proces proizvodnje sintetičkog mleka počinje sa kvascem i koristi “preciznu fermentaciju” za proizvodnju istih proteina koji se nalaze u kravljem mleku. Ti proteini daju mleku mnoga od njegovih ključnih svojstava i doprinose kremastoj teksturi i sposobnosti stvaranje pene.

Minerali, šećeri, masti i arome dodaju se proteinskoj bazi kako bi se dobio konačni proizvod – navodi Bojovićeva.

Australijska firma “Ol Dži Fuds” prikupila je 25 miliona australijskih dolara da ubrza proizvodnju svog sintetičkog mleka. U roku od sedam godina, ta kompanija želi da njeno sintetičko mleko bude jeftinije od kravljeg.

Ako industrija sintetičkog mleka ostvari cilj u celosti, potencijal za promene u mlečnoj industriji je veliki.

– To bi moglo usmeriti čovječanstvo dalje od tradicionalne stočarske poljoprivrede prema radikalno drugačijim sistemima ishrane – navodi Bojovićeva.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here