pixabay.com

Komisija stručnjaka koju je imenovala Savezna vlada preporučila je da stariji, bogatiji Australijanci treba da plaćaju više za troškove njihove nege u starosti i to potencijalno iz svojih penzionih fondova.

Sem toga, Vlada neće uvoditi nikakve nove namete ili poreze za plaćanje rastućih troškova nege starih lica, niti će se menjati poreski tretman porodičnog doma, jer protiv tih reformi je bila i Komisija za brigu o starima.

– Vlada potvrđuje da neće uvoditi nikakve uvećane poreze ili nove namete za finansiranje troškova brige o starima ili da promeni tretman imovinskog cenzusa porodične kuće za prihvat starog lica – rekla je ministarka za brigu o starima Anika Vels.

Ona je ujedno napomenula da je zajednički stav da nešto mora da se promeni kako bi se osiguralo da svi Australijanci mogu da stare dostojanstveno, bezbedno i uz visokokvalitetnu negu koju zaslužuju.

Sa idejom da sistem nege o starima bude održiv, posebno imajući u vidu da se udeo starijih ljudi u australijskoj populaciji povećava, ova grupa stručnjaka je preporučila niz promena u različitim delovima sistema. Neke od tih promena predviđaju postepeno ukidanje depozita za smeštaj u domovima, kako bi se u ovim ustanovama primali i manje imućni, u nameri da se industrija brige o starima održi na površini.

Izveštaj radnje grupe je objavljen u utorak, 12. marta, a vlada Entonija Albanezea će nakon razmatranja preporuka dati zvaničan odgovor na ovaj izveštaj u narednim nedeljama.

Objavljujući izveštaj, ministarka Vels je potvrdila da će vlada poslušati preporuku radne grupe da nema novog poreza. Premijer Albaneze je u parlamentu već odbacio promene u poreskom tretmanu porodične kuće.

Istina, ministarka se nije izjasnila o preporuci, niti se zna kako će vlada postupiti kada je reč o većim doprinosima samih korisnika domova za stare. Međutim, Vels je još ranije naznačila da misli da su ljudi otvoreni za ideju da plate više, ukoliko to žele.

U izveštaju se navodi da će broj starijih ljudi sa ispunjenim stažom za penziju značajno porasti u narednim decenijama, i to sa većim udelom ljudi koji raspolažu sa značajnim sredstvima.

„Kao rezultat toga, stariji ljudi imaju više mogućnosti da finansijski doprinesu svojoj nezi u starosti, nego što je to bio slučaj sa prethodnim generacijama. S obzirom na povećanje bogatstva velikog broja starijih ljudi i smanjenja radno sposobnog stanovništva, koje plaća poreze, postoji jak razlog da se poveća participacija učesnika za lica koja imaju sredstva“, stoji u izveštaju, uz napomenu da će uvek postojati grupa starih lica kojima će biti potrebna veća podrška države.

Pored toga, u izveštaju se kaže da vlada mora da nastavi da bude glavni finansijer brige o starima, posebno tamo gde ima malo dostupnih usluga, sa prvenstvenim fokusom na troškove pružanja nege.

Lični doprinos starih lica bi se ogledao u mogućnosti da dobiju bolji smeštaj ili više životne izdatke. Na primer, ukoliko korisnik doma za stara lica želi može da za sebe plati dodatne TV usluge na već postojeće.

„S druge strane, uvek će postojati znatan broj ljudi sa ograničenim sredstvima, uključujući penzionere ili one koji nemaju dom, a koje vlada mora da nastavi da podržava“, dodaje se u izveštaju.

Za ove korisnike staračkih domova državno finansiranje je od suštinskog značaja, i zato se u izveštaju predlažu podsticaji za objekte koji se brinu o manje imućnim ljudima, kako bi se izbeglo da se domovi fokusiraju na one koji plaćaju dodatne doprinose za negu.

Preporuke radne grupe

Ostale preporuke vladine radne grupe uključuju postepeno ukidanje depozita za smeštaj do 2035. godine, koji trenutno predstavlja veliku naknadu koju stanovnici plaćaju pri ulasku u zbrinjavanje, a koji se vraća kada odu. Umesto toga, priprema se prelazak isključivo na sistem za iznajmljivanje. Ovo je preporučeno da bi se naknade učinile jednostavnijim za korisnike domova za stara lica i da bi se izbeglo da domovi moraju brzo da isplate velike sume kada stanovnik ode.

Starenje nacije

Očekuje se da će se u narednih 40 godina broj ljudi starijih od 80 godina utrostručiti, na više od 3,5 miliona – rečeno je nakon objavljivanja izveštaja radne grupe. Pored toga, očekuje se da će broj ljudi starijih od 65 godina, u poređenju sa radno sposobnim stanovništvom, takođe, naglo porasti u istom periodu.

Predviđa se da će državna potrošnja na brigu o starima sa 1,1 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2021/22. porasti na 2,5 odsto BDP-a u 2062/63.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here