Tanjug
Na prijemu kod Vučića: Profesor Radenović

Srpski alarm za spas nauke upalio se Srbiji tek pošto se survala za 100 mesta na prestižnoj Šangajskoj listi najboljih univerziteta, a državni vrh je u pokušaju da zaustavi pad hitno krenuo u akciju vraćanja kući najpriznatijih naučnika iz dijaspore.

Suočio se i sa dve strane medalje: penzionisani profesor Mašinskog fakulteta dr Stojan Radenović, najcitiraniji matematičar, rado je prihvatio da se vrati, a genetičar svetskog renomea dr Miodrag Stojković, koji se 11 godina borio za srpski natalitet i nauku, poručio je vlastima da je poziv zakasneo.

Radenovića je na pečalbu u Saudijsku Arabiju poterala nemaština i kao što je svojevremeno on Beogradskom univerzitetu podigao rejting za 100 mesta, Saudijce je uveo među 200 najboljih na listi. Ne krije da je zaprepašćen i uzbuđen što ga je lično predsednik države Aleksandar Vučić pozvao iz Njujorka, i to tokom službene posete, ali i smatra da pozicija na toj svetskoj listi ne treba da zavisi od jednog starca.

– Neki su napisali da sam ja kao kriv za pad BU na Šangajskoj listi zato što sam se priklonio drugom jatu. To nije tačno, tako se u svetu živi, sve te bogate zemlje nude i traže ljude koji su na listi visoko citiranih i onda vam daju nešto novca – objasnio je Radenović i najavio povratak na jesen.

Nije krio i da mu je cilj da razbije “centre moći” finansiranja nauke u Srbiji, da plaćanje bude “jedan na jedan”, kada neko objavi rad i potpiše za univerzitet.

Dr Miodrag Stojković otišao je na jedan od najboljih svetskih Univerziteta u Harvardu nedugo pošto je u februaru smenjen sa mesta šefa katedre za matične ćelije na doktorskim studijama kragujevačkog Medicinskog fakulteta. Članovi te katedre tražili da se odluka o smeni preispita, ali su naišli na zid ćutanja, pa je Stojković posle dugogodišnjeg uspešnog rada na natalitetu u klinici SPEBO koju je osnovao u Leskovcu spakovao kofere i uputio se u SAD.

Poziv ministra obrazovanja Mladena Šarčevića je “okačio” na Tviter.

– Ministar Mladen Šarčević želeo bi da s vama kontaktira lično, pa bi vas zamolio za neki broj telefona koji koristite u Americi – stoji u pozivu ministra prosvete. Odgovor je stigao munjevito i bio je kratak i jasan.

– Poštovani, zahvaljujem na mejl poruci i želim svako dobro. Imao sam telefon i dok sam bio u Srbiji – uzvratio je Stojković.

Poznati genetičar, koji je neko vreme bio i poslanik Demokratske stranke, priznao je da je na Harvard otišao “gladan nauke i komunikacije sa ljudima koji ga neće popreko gledati jer navija za druge”.

– Kada smo supruga Petra i ja dobili ponudu, bilo je teško odvojiti se od Leskovca. Proveli smo godine u pokušaju da shvatimo zašto sistem mrzi onoga ko drugačije misli, zašto je bezuspešno dokazivanje da treba prozvati i kazniti falsifikatore diploma, a ne one koji na njih ukazuju – rekao je za “Nedeljnik” naučnik koji se bavi istraživanjem matičnih ćelija.

Mada je na drugom kontinentu, dr Stojković redovno sa pratiocima komunicira putem društvenih mreža i komentariše pojave u Srbiji, pa je postavio sliku Centra za matične ćelije u Kragujevcu, koji je još uvek u ciglama, podsećajući da je rok za završetak radova bio april 2017.

Manje ili više?

Različiti su i stavovi dvojice naučnika o odnosu države prema nauci.

– Država je uvek za nauku davala više nego što treba. Kukaju oni koji ne rade. Besmisleno je pitanje kako zapadne zemlje izdvajaju više novca od Srbije za nauku – kaže Stojan Radenović, čiji su rekviziti papir i olovka.

Dr Miodrag Stojković smatra da se za nauku izdvaja mizerni novac.

– Na potrošni materijal za istraživanja 2011. je izdvajano 1.200 evra po naučniku, lane 650, u prvih osam meseci ove godine 250 evra, 30 i kusur mesečno – ukazao je na Tviteru poznati naučnik.

Veća ulaganja u nauku

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je za visok plasman BU na Šangajskoj listi ubedljivo najzaslužniji profesor Radenović.

– Lično me je pogodilo što ste zbog naše nedovoljne aktivnosti i pažnje države počeli da potpisujete za Saudijsku Arabiju. Država će i sada pokazati da nauci i kulturi vratimo mesto. Nećemo ulagati samo u auto-puteve, već u nauku i digitalizaciju – obećao je Vučić.