EPA-EFE/IAN LANGSDON
Predsednik Francuske Emanuel Makron

Francuski predsednik Emanuel Makron oštro je kritikovan kada je u oktobru sprečio otpočinjanje pristupnih pregovora Severne Makedonije i Albanije sa EU, a sada iz Pariza stižu predlozi za reformu procesa pristupanja, piše Dojče vele.

Neformalnim predlogom na šest stranica francuska diplomatija pokušava da ublaži ljutnju, koja se u oktobru usmerila na predsednika Makrona i čime je krenuo na kurs konfrontacije sa ostatkom Evropske unije, posebno sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i novom predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, komentariše DW.

Sada Pariz dostavlja predloge reformi, čije je ispunjenje francuski predsednik postavio kao uslov za nastavak proširenja EU, a tu se prilično ide u detalje, i kako stoji u francuskom predlogu, namera je da se 35 poglavlja svede na sedam ključnih tematskih oblasti, koje bi trebalo odraditi jednu za drugom.

Nakon što bi svaka oblast bila okončana uspešno, EU bi otvorila pristup jednoj od svojih institucija, na primer, najpre bi se dobio pristup Evrojustu, klubu za saradnju u oblasti pravosuđa, potom bi mogao da bude otvoren Erazmus, a kada bi se ispunili uslovi za pristup unutrašnjem tržištu, zemljama kandidatima bila bi uplaćena prva sredstva iz strukturnih fondova.

Diplomate Evropske unije reagovale su delom odbojno, načelno dovodeći u pitanje volju Francuske da uopšte primi druge zemlje u EU.

Dojče vele ocenjuje da to što se u najnovijem dokumentu ne traži samo reforma pristupnog procesa već i reforma cele EU, pokazuje da Francuzi sa Balkanom ne misle ozbiljno.

I iz Evropskog parlamenta stiže jasno neslaganje sa Makronovim “Ne!” – ispred nemačkih socijaldemokrata oglasila se Katarina Barli koja je istakla da je važno da obećanja data zemljama kandidatima ne kršimo.

– Zato je neprihvatljivo koristiti reformu procesa proširenja kao izgovor da se zemljama poput Severne Makedonije i Albanije, koje su uspešno sprovele delom korenite reforme ispunjavajući zahteve EU, uskrati početak pregovora o učlanjenju – rekla je Barli.

DW podseća da je tokom najveće runde proširenja na istok Evrope pre 15 godina, pre svih Francuska bila ta koja je tražila da Rumunija i Bugarska što brže uđu u EU.

Za zemlje Zapadnog Balkana je enormno demotivišuće to što napori koje su uložile nisu nagrađeni, piše nemački servis i dodaje da drugi partneri poput Rusije, Kine ili Turske čekaju kako bi zemljama Balkana dali podršku i obećali prijateljstvo.

1 COMMENT

  1. Kakva Makedonija u EU jos manje Albanija?
    Nema reforme u pravosudstvo,
    nema reforme u drustvenom sektoru,
    korumpiranost , daleko je Brisel \’\’2030 \’\’

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here