Evropa je razapeta

0

Pritešnjene savezničkim obavezama prema SAD i NATO i s druge strane sopstvenim ekonomskim interesima, mnoge zemlje EU izabrale su rečito ćutanje na jučerašnjem samitu EU, posvećenom krizi u Ukrajini i otvaranju "treće faze" oštrih i sveobuhvatnih sankcija protiv Rusije. Brojne članice Unije na istoku i na jugu oklevaju oko podrške ustanovljavanju oštrih sankcija Rusiji jer bi to neposredno pogodilo njihove interese.

Ugovor EU – Ukrajina
Za danas je u prisustvu ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka predviđeno potpisivanje političkog poglavlja ugovora o partnerskom pridruživanju između Ukrajine s jedne strane i s druge strane Evropske unije i Evropske zajednice za atomsku energiju. Ekonomsko poglavlje biće potpisano naknadno ukoliko novi režim zaista pokrene reforme i borbu protiv korupcije, kako to zahtevaju Brisel i MMF. Ovaj ugovor o pridruživanju rezervisan je za susede EU koji nemaju perspektivu članstva.

 

Među njima je Grčka, koja do kraja juna predsedava EU i koja brine zbog posledica koje bi sankcije Rusije donele njenoj privredi koja ionako grca u problemima. Atina sve čini da privuče ruske turiste. Osim toga Grčka je primorana da privatizuje brojna javna dobra jer to od nje zahtevaju Evropska komisija i MMF, a upravo je Rusija bila zainteresovana za njene luke i železnice. Šef grčke diplomatije Evangelos Venizelos zato kaže da su sankcije protiv Moskve "mač sa dve oštrice".
Od sankcija strahuju i Kiprani jer su brojna ruska preduzeća i kapital izabrali ovo ostrvo za svoje sedište zbog malih poreza. Kipar bi žestoko pogodilo uskraćivanje viza Rusima koje privlače kiparske plaže i tamošnje banke.
Španija i Italija su takođe zabrinute. Italija je sa izvozom od osam milijardi evra, posle Nemačke, drugi evropski izvoznik u Rusiju. Madrid je 2009. godine sa Moskvom potpisao strateški ugovor, pa Rusija pokriva 14 odsto španskih potreba za naftom. Oko milion i po ruskih turista posetilo je Španiju, a sve više Rusa tamo kupuju nekretnine.
Austrijski kancelar Verner Fajman kaže da sankcije ništa ne rešavaju. Austrijska preduzeća investirala su oko sedam milijardi evra u Rusiji i potpisale ugovore vredne 1,5 milijardi evra u Sočiju.
I Češka se izjasnila protiv sankcija. Njen izvoz u Rusiju učetvorostručen je za poslednje dve godine, a odande uvoze ruski gas i naftu. Slovačka izbegava da oštrije osudi Rusiju jer je gas koji uvozi stopostotno ruski, a nafta 80 odsto.
Mađarska je potpisala kolosalni ugovor sa Rusijom o gradnji nuklearki vredan 11 milijardi evra. Budimpešta će tražiti nadoknadu štete od EU ukoliko protiv Moskve budu uvedene oštrije sankcije.
 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here