FMD Kolo osnovano je 1981. godine u opštini Nojhauzen kod vodopada Rajnfal, u Švajcarskoj. Osnivačima je bio glavni cilj stvaranje mesta koje će omogućiti njihovoj deci da se okupljaju i druže kroz upoznavanje i negovanje kulture svojih roditelja i predaka. Taj cilj se do današnjeg dana nije promenio.
Od 1981. godine do danas prošlo je pet generacija kroz FMD Kolo, ili više od 400 dece i omladinaca. Zahvaljujući druženju i zajedničkoj igri, u društvu su se rodila mnoga prijateljstva, pa čak i ljubavi krunisane brakom, tako da danas ima i potomaka bivših igrača koji su u društvu aktivni.
Lična karta udruženja |
Tokom 30 godina rada društvo je postavilo na scenu više od 30 koreografija iz svih mogućih regiona gde su Srbi nastanjeni. Izvođenje tog bogatog repertoara na mnogim takmičenjima, koncertima i drugim manifestacijama redovno je bilo propraćeno aplauzom i oduševljenjem od strane publike.
Kolo je dobilo bezbroj nagrada i plaketa i tretiralo se kao jedno od društava koja na najbolji mogući način predstavljaju i neguju srpsku kulturu izvan granice Srbije.
Tu činjenicu potvrđuje i repertoar društva, koji pored brojnih koreografija iz gotovo svih predela gde je srpski narod nastanjen obuhvata i bezbroj lepih i izvornih pesama.
Trud i kulturni rad društva već četiri puta je bio nagrađen od strane Saveza amatera Srbije dodelom titule Najbolje srpsko folklorno društvo u Zapadnoj Evropi. Osnivanjem prvog tamburaškog orkestra u dijaspori FMD Kolo je ukazalo i na veliki značaj muzičkog stvaralaštva pri gajenju srpske kulture. Pored toga što gaji igračku i muzičku kulturu i tradiciju, društvo je uvek nastojalo da stiče i neguje prijateljstva kroz putovanja i gostovanja u gradovima Srbije i Zapadne Evrope.
Izgradnjom "srpske kuće" naše društvo je učinilo najveći korak svog postojanja. Prostorije tog objekta u koji je ogroman napor uložen poslužiće za očuvanje srpske pesme, igre i muzike na jednom malo ozbiljnijem i profesionalnijem nivou. Ovo društvo se najiskrenije nada da će taj projekat i drugim Srbima po celom svetu predstavljati motivaciju da se na najbolji način bore protiv zaborava i za opstanak srpske kulture i tradicije i njihovo prenošenje na mlađe generacije… Ove godine u Banjaluku putuju sa koreografijom: "Oj, jabuko, mori zeleniko" – svadbeni običaji iz sela Koretište, Gnjilane, Kosovsko Pomoravlje, sa kojom su osvojili četvrto mesto na 19. švajcarskoj smotri srpskog folklora