Bajru je juče pretrpeo poraz na glasanju o poverenju u parlamentu na koje je sam pozvao, gurnuvši Francusku u novu neizvesnost i ostavivši Makrona sa zadatkom da pronađe svog sedmog premijera. Kancelarija francuskog predsednika saopštila je da je Makron “primio k znanju” ishod i rekao da će imenovati novog premijera “u narednim danima”, čime su okončane spekulacije o prevremenim izborima.
Makron će se u utorak sastati sa Bajruom “kako bi prihvatio ostavku njegove vlade”. Tačno kada bi novi premijer mogao biti imenovan ostaje nejasno, ali izvor blizak Makronu rekao je da bi imenovanje moglo biti izvršeno već u utorak, a nije isključeno ni predsedničko obraćanje, prenosi Index.hr.
Bajru je poražen na glasanju o poverenju i predlogu budžeta
Bajru je iznenadio čak i svoje saveznike pozvavši na glasanje o poverenju kako bi se okončao dugotrajni zastoj oko njegovog predloga budžeta štednje, koji je predviđao gotovo 44 milijarde evre uštede na rashodima radi smanjenja francuskog duga. Na glasanju u Narodnoj skupštini, 364 poslanika je glasalo protiv vlade, dok joj je samo 194 izglasalo poverenje.
“U skladu sa članom 50. ustava, premijer mora da podnese ostavku svoje vlade”, rekla je predsednica Poslaničkog doma Jael Braun-Pivet. Bajru je bio šesti premijer pod Makronom od njegovog izbora 2017. godine, a peti od 2022. godine.
Makron “će brzo delovati kako bi zamenio Bajrua. Makron, koji obično više voli da ne žuri, nada se da će ove nedelje objaviti novog premijera kako bi sprečio potpunu tržišnu i ustavnu krizu”, procenila je firma za analizu rizika Eurasija Grup.
Opcije i društvene tenzije
Makron, koji predvodi međunarodne diplomatske napore za okončanje ruskog rata u Ukrajini, sada se suočava sa jednom od najkritičnijih domaćih odluka svog mandata: koga imenovati za premijera. Socijalistička stranka (PS) je izrazila spremnost da predvodi novu vladu, ali je nejasno da li takva administracija može opstati.
“Mislim da je vreme da levica ponovo vlada ovom zemljom i da se pobrine da možemo da okončamo politiku poslednjih osam godina”, rekao je For za televiziju TF1. Makron ima poverenja u svoje desničarske ministre, poput ministra pravde Žeralda Darmanina, ali postoji rizik da će ih levica odbaciti.
Manje istaknute opcije uključuju ministarku zdravlja Katrin Votren i ministra finansija Erika Lombara. Prema anketi Odoksa-Bekboun za Le Figaro, 64 odsto Francuza želi da Makron podnese ostavku umesto da imenuje novog premijera, što je on isključio.
Pored političkih previranja, Francuska se suočava i sa društvenim tenzijama. Levičarski skup pod nazivom “Blokiraj sve” poziva na dan akcije u sredu, a sindikati su pozvali radnike na štrajk 18. septembra. Ishod predsedničkih izbora 2027. godine, na kojima Makron ne može da se kandiduje, ostaje otvoren, a analitičari predviđaju da francuska krajnja desnica ima najveće šanse za pobedu.
Presuda Marin Le Pen i političke implikacije
Trostruka predsednička kandidatkinja Nacionalnog okupljanja (RN) Marin Le Pen pretrpela je udarac u martu kada je francuski sud osudio nju i druge partijske zvaničnike za prevaru u vezi sa lažnim radnim mestima u Evropskom parlamentu.
Le Pen je osuđena na četiri godine zatvora, od kojih su dve uslovne, a takođe joj je zabranjeno da se kandiduje za funkciju pet godina, što joj je uništilo ambiciju da se kandiduje na izborima 2027. godine – osim ako presuda ne bude poništena po žalbi.
Pariski sud je u ponedeljak saopštio da će se njena žalba saslušati od 13. januara do 12. februara 2026. godine, znatno pre izbora, što bi potencijalno moglo da oživi njene predsedničke nade. Uz podršku svojih poslanika, Le Pen je pozvala Makrona da raspiše prevremene parlamentarne izbore, rekavši da njihovo održavanje “nije opcija već obaveza”.
Bajru je juče pretrpeo poraz na glasanju o poverenju u parlamentu na koje je sam pozvao, gurnuvši Francusku u novu neizvesnost i ostavivši Makrona sa zadatkom da pronađe svog sedmog premijera. Kancelarija francuskog predsednika saopštila je da je Makron “primio k znanju” ishod i rekao da će imenovati novog premijera “u narednim danima”, čime su okončane spekulacije o prevremenim izborima.
Makron će se u utorak sastati sa Bajruom “kako bi prihvatio ostavku njegove vlade”. Tačno kada bi novi premijer mogao biti imenovan ostaje nejasno, ali izvor blizak Makronu rekao je da bi imenovanje moglo biti izvršeno već u utorak, a nije isključeno ni predsedničko obraćanje, prenosi Index.hr.
Bajru je poražen na glasanju o poverenju i predlogu budžeta
Bajru je iznenadio čak i svoje saveznike pozvavši na glasanje o poverenju kako bi se okončao dugotrajni zastoj oko njegovog predloga budžeta štednje, koji je predviđao gotovo 44 milijarde evre uštede na rashodima radi smanjenja francuskog duga. Na glasanju u Narodnoj skupštini, 364 poslanika je glasalo protiv vlade, dok joj je samo 194 izglasalo poverenje.
“U skladu sa članom 50. ustava, premijer mora da podnese ostavku svoje vlade”, rekla je predsednica Poslaničkog doma Jael Braun-Pivet. Bajru je bio šesti premijer pod Makronom od njegovog izbora 2017. godine, a peti od 2022. godine.
Makron “će brzo delovati kako bi zamenio Bajrua. Makron, koji obično više voli da ne žuri, nada se da će ove nedelje objaviti novog premijera kako bi sprečio potpunu tržišnu i ustavnu krizu”, procenila je firma za analizu rizika Eurasija Grup.
Opcije i društvene tenzije
Makron, koji predvodi međunarodne diplomatske napore za okončanje ruskog rata u Ukrajini, sada se suočava sa jednom od najkritičnijih domaćih odluka svog mandata: koga imenovati za premijera. Socijalistička stranka (PS) je izrazila spremnost da predvodi novu vladu, ali je nejasno da li takva administracija može opstati.
“Mislim da je vreme da levica ponovo vlada ovom zemljom i da se pobrine da možemo da okončamo politiku poslednjih osam godina”, rekao je For za televiziju TF1. Makron ima poverenja u svoje desničarske ministre, poput ministra pravde Žeralda Darmanina, ali postoji rizik da će ih levica odbaciti.
Manje istaknute opcije uključuju ministarku zdravlja Katrin Votren i ministra finansija Erika Lombara. Prema anketi Odoksa-Bekboun za Le Figaro, 64 odsto Francuza želi da Makron podnese ostavku umesto da imenuje novog premijera, što je on isključio.
Pored političkih previranja, Francuska se suočava i sa društvenim tenzijama. Levičarski skup pod nazivom “Blokiraj sve” poziva na dan akcije u sredu, a sindikati su pozvali radnike na štrajk 18. septembra. Ishod predsedničkih izbora 2027. godine, na kojima Makron ne može da se kandiduje, ostaje otvoren, a analitičari predviđaju da francuska krajnja desnica ima najveće šanse za pobedu.
Presuda Marin Le Pen i političke implikacije
Trostruka predsednička kandidatkinja Nacionalnog okupljanja (RN) Marin Le Pen pretrpela je udarac u martu kada je francuski sud osudio nju i druge partijske zvaničnike za prevaru u vezi sa lažnim radnim mestima u Evropskom parlamentu.
Le Pen je osuđena na četiri godine zatvora, od kojih su dve uslovne, a takođe joj je zabranjeno da se kandiduje za funkciju pet godina, što joj je uništilo ambiciju da se kandiduje na izborima 2027. godine – osim ako presuda ne bude poništena po žalbi.
Pariski sud je u ponedeljak saopštio da će se njena žalba saslušati od 13. januara do 12. februara 2026. godine, znatno pre izbora, što bi potencijalno moglo da oživi njene predsedničke nade. Uz podršku svojih poslanika, Le Pen je pozvala Makrona da raspiše prevremene parlamentarne izbore, rekavši da njihovo održavanje “nije opcija već obaveza”.