Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazuje da je podrška evru i dalje visoka širom Evropske unije, ali pojedine zemlje pokazuju značajnu skepsu prema uvođenju zajedničke valute.
Prema podacima studije, gotovo 80 odsto ispitanika u evrozoni smatra da je evro dobra stvar za EU. Najveća podrška zabeležena je u Finskoj (91 odsto), Litvaniji (85 odsto), Sloveniji (85 odsto) i Slovačkoj (85 odsto). Građani ističu da im evro olakšava poslovanje između različitih zemalja, poređenje cena i kupovinu, dok skoro polovina smatra da je smanjio bankarske troškove tokom putovanja.
Međutim, stavovi građana Hrvatske i nekih drugih zemalja pokazuju znatnu rezervu. Samo 38 odsto Hrvata smatra da je evro dobar za njihovu zemlju, što je pad od šest procentnih poena u odnosu na prošlu godinu. Većina ispitanika u Hrvatskoj navodi da je uvođenje evra negativno uticalo na cene tokom prelaznog perioda, a 59 odsto i dalje preračunava cene iz evra u kune prilikom kupovine.
Generacijske razlike su takođe vidljive jer su mlađi ispitanici od 15 do 24 godine skloniji pozitivnom stavu prema evru (76 odsto), dok stariji ispitanici od 40 do 55 godina i više pokazuju manju podršku (69 odsto), piše Euronews.
Evrozona se takođe suočava s pitanjem kovanica od jednog i dva centa, oko 60 odsto ispitanika smatra da bi trebalo da se ukinu, dok neke zemlje, poput Belgije, Finske, Irske, Holandije i Slovačke, već primenjuju zaokruživanje računa na pet centi.
Istraživanje potvrđuje da i pored izazova u pojedinim državama, evro i dalje predstavlja ključni element olakšavanja trgovine, putovanja i finansijskih transakcija unutar EU.
Prema podacima studije, gotovo 80 odsto ispitanika u evrozoni smatra da je evro dobra stvar za EU. Najveća podrška zabeležena je u Finskoj (91 odsto), Litvaniji (85 odsto), Sloveniji (85 odsto) i Slovačkoj (85 odsto). Građani ističu da im evro olakšava poslovanje između različitih zemalja, poređenje cena i kupovinu, dok skoro polovina smatra da je smanjio bankarske troškove tokom putovanja.
Međutim, stavovi građana Hrvatske i nekih drugih zemalja pokazuju znatnu rezervu. Samo 38 odsto Hrvata smatra da je evro dobar za njihovu zemlju, što je pad od šest procentnih poena u odnosu na prošlu godinu. Većina ispitanika u Hrvatskoj navodi da je uvođenje evra negativno uticalo na cene tokom prelaznog perioda, a 59 odsto i dalje preračunava cene iz evra u kune prilikom kupovine.
Generacijske razlike su takođe vidljive jer su mlađi ispitanici od 15 do 24 godine skloniji pozitivnom stavu prema evru (76 odsto), dok stariji ispitanici od 40 do 55 godina i više pokazuju manju podršku (69 odsto), piše Euronews.
Evrozona se takođe suočava s pitanjem kovanica od jednog i dva centa, oko 60 odsto ispitanika smatra da bi trebalo da se ukinu, dok neke zemlje, poput Belgije, Finske, Irske, Holandije i Slovačke, već primenjuju zaokruživanje računa na pet centi.
Istraživanje potvrđuje da i pored izazova u pojedinim državama, evro i dalje predstavlja ključni element olakšavanja trgovine, putovanja i finansijskih transakcija unutar EU.