Lična arhiva
Velikan nije zaboravljen: Ljubiša Stanisavljević i Nikola Božić otkrili bistu

Jevrem Obrenović, brat kneza Miloša Obrenovića, nekadašnji gradonačelnik Šapca i Beograda i kneževski namesnik, dobio je spomen-bistu u velikoj beogradskoj Botaničkoj bašti koja po njemu nosi ime “Jevremovac”. Spomenik je donacija Rotari klubova iz Srbije i Crne Gore, a otkriven je povodom 169. rođendana Biološkog fakulteta.

Ovaj poduhvat je, kako za “Vesti” objašnjava Nikola Božić, guverner Rotari Distrikta za Srbiju i Crnu Goru, plod želje da jedan deo delovanja klubova ide ka akademskim, naučnim i institucionalnim aktivnostima.

– Želeli smo da podržimo obrazovanje i nauku u Srbiji, a prepoznali smo Botaničku baštu kao dobro mesto za to. Kako Jevrem Obrenović nije imao istorijsko obeležje na mestu koje se zove po njemu, odlučeno je da spomenik bude u blizini zbirke starih sorti voća s područja Srbije, odnosno na mestu gde je nekada davno bio Jevremov voćnjak – priča on.

Spomenik su otkrili Ljubiša Stanisavljević, dekan Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Nikola Božić, koji je na svečanosti istakao da je ponosan na donaciju Botaničkoj bašti u Beogradu.

– Ovim smo ukazali na značaj akademskih institucija i ostavili stalni trag naše podrške zajednici u kojoj živimo. Raduje nas da smo mogli da pomognemo u realizaciji svojevrsnog naučnog, istorijskog i kulturnog projekta – kazao je Božić ovom prilikom.

Botanička bašta je nastala na imanju koje je pripadalo Jevremu, dedi kralja Milana Obrenovića. Milan je posle abdikacije 1889, povodom punoletstva svog sina kralja Aleksandra Obrenovića, Univerzitetu darovao tu zemlju. Jedini kraljev uslov za taj dar je bio da se Botanička bašta zove “Jevremovac” kako bi se očuvala uspomena na njegovog velikog pretka.

Jevrem Obrenović je upamćen kao prvi proevropski političar u modernoj istoriji Srbije. Njegov najstariji brat po majci Milan Obrenović je imao velikog uticaja na vaspitanje i razvoj mlađe braće, Miloša, Jovana i Jevrema Teodorovića koji su uzeli njegovo prezime Obrenović. Knez Miloš je Jevrema 1816, kad je imao 26 godina, postavio za obor kneza Šabačke nahije.

Jevrem je bio oženjen Tomanijom, s kojom je izrodio sedam kćeri i sina Miloša, oca kralja Milana. Zahvaljujući Jevremu, 1824. je izgrađen Konak u Šapcu u kojem su se okupljali školovani i učeni ljudi, umetnička i intelektualna elita. Tu je osnovao jednu od bogatijih biblioteka. Organizovao je i prve kućne zabave u Srbiji, preteče današnjih žurki i doveo “jevropsku” modu oblačenja u Srbiju. Kao ljubitelj konja u Šapcu je 1820. priredio prve konjičke trke u Srbiji.

Knez Miloš ga 1831. postavlja za gubernatora varoši i Nahije beogradske, a četiri godine kasnije unapređen je u čin general-majora. Umro je 1856.

Botanička bašta je u srpskoj prestonici osnovana na predlog velikog prirodnjaka Josifa Pančića koji je pre osnivanja gajio biljke u dvorištu Liceja beogradskog, za potrebe nastave na Velikoj školi gde je predavao botaniku. Za baštu je dodeljen plac na Dorćolu, uz obalu Dunava, ali su dve velike poplave potpuno uništile biljni fond. Pančić je nastavio je da traži bolji prostor za baštu, ali je umro 1888. godine ne dočekavši da je vidi na novoj lokaciji. Znajući za to, kralj Milan Obrenović je 1889. poklonio Velikoj školi voćnjak od 5,2 hektara nasleđen od dede Jevrema. Već 1892. kupljena je, od fabrike Mozentin iz Drezdena, velika staklena bašta. Bila je u to vreme jedna od najlepših i najvećih u ovom delu Evrope.

Jevrem sa sinom Milošem i ćerkom Ankom

Pod starim hrastom

Nikola Božić ukazuje da je spomen-obeležje Jevrema Obrenovića našlo mesto u delu bašte gde je i reprezentativan uzorak hrasta lužnjaka star više od 160 godina. Dobri poznavaoci prilika kažu da je reč o drvetu koje je izgleda raslo dok je taj prostor bio Jevremova zemlja.

Botanička bašta “Jevremovac” podignuta 1892.

Ima ulice i spomenik

Naziv “Jevremovac” se zadržao se od osnivanja krajem 19. veka do 1940, pa je neslužbeno prestao da se upotrebljava sve do 1991. kada je ponovo vraćen na predlog Kolegijuma Instituta za botaniku i Botaničke bašte Biološkog fakulteta. Po Jevremu, ime nose i ulice u Šapcu i Beogradu. Šapčani su, u znak sećanja i zahvalnosti, glavnoj ulici dali naziv Jevrema Obrenovića, a Beograd mu se odužio dajući naziv Gospodar Jevremova ulici u centru srpske prestonice.

Ispred zgrade Doma vojske u Šapcu postavljen je spomenik Jevremu Obrenoviću. Skulptura visine četiri metra, delo vajara Vladimira Tovića prikazuje gospodara Jevrema u narodnoj nošnji 19 veka.

Visoka četiri metra: Skulptura u centru Šapca

Uspešna saradnja

Upravnica Botničke bašte Biološkog fakulteta u Beogradu Gordana Subakov Simić zahvalila je na donaciji sredstava za izradu spomenika,

– Botanička bašta i ovi klubovi u prethodnim godinama uspešno su sarađivali u programima sadnje novih stabala u Bašti, kao i na projektu sadnje medonosnog bilja u Institutu za mentalno zdravlje Srbije, a u sklopu hortikulturne terapije za njihove pacijente – podsetila je upravnica.