T. Ostojić
Cene kuća u većini gradova Australije su u porastu

I pored rekordno niskih kamatnih stopa, kuće su u Australiji za većinu i dalje nepristupačne, kao što su bile i ranijih godina. Bilo je za očekivati da će cene kuća u Australiji biti niže, kada se zna da je inflacija u zemlji neverovatno niska, međutim, nije tako.

Naime, od 1998. godine indeks potrošačkih cena uzima u obzir cenu kuće koju je vlasnik platio, a ne njenu realnu vrednost, što nije isti iznos. Tačnije, dok su cene koje su vlasnici plaćali za kuće sporije rasle, vrednost nekretnina u Australiji je zabeležila vrtoglavi rast.

Niska inflacija, visoka cena

Tako je, od 2010. godine, inflacija tokom deset godina porasla za 21 odsto, dok je vrednost nekretnina otišla za čak 44 odsto, znatno iznad rasta plata i prosečnih zarada. Tačnije, hipoteke na kućama su skočile, u poslednjih deset godina, za 45,7 odsto, vrednost nekretnina za 43,5 odsto, a plate su porasle za svega 26,5 odsto.

Praktično, to je dokaz da dok Australija ima rekordno nisku inflaciju, vrednost nekretnina ne raste sporo.

Istina je da niske kamate i državni podsticaji omogućavaju kupcima prvih nekretnina da se lakše zaduže i izađu na tržište. Ali, to ne znači i da su kuće pristupačnije.

U stvarnosti, troškovi kupovine kuće, pa čak i kada se otplati hipoteka, daleko su viši nego što su bili pre 20 ili 30 godina.

Daleko iznad prihoda

Da bi situacija mogla da se sagleda, ključno je poređenje troškova kupovine kuće sa prihodima domaćinstva. Kako u Australiji ne raspolažu sa redovno ažuriranim srednjim ili prosečnim dohotkom domaćinstva, stručnjaci su bili primorani da uzmu neka približna primanja.

Zato su kombinovali prosečnu zaradu zaposlenog muškarca i polovinu prosečne zarade žene i dobili su godišnji prihod domaćinstva, koji trenutno iznosi 106.704 dolara. To se u ovom momentu prilično dobro poklapa sa najnovijim procenama srednjeg raspoloživog prihoda porodice, koju čini dvoje odraslih i dvoje dece.

Kada se uporedi ovaj iznos prihoda u svakoj državi sa prosečnom utvrđenom cenom kuća u glavnim gradovima, dolazimo do toga da je, na primer, u Sidneju prosečna cena kuće sada oko 9,2 puta veća od godišnjeg prihoda srednjeg domaćinstva, što je za nekih 23 odsto iznad nivoa koji je bio pre deset godina.

U Melburnu je prosečna cena kuće bila 4,6 puta veća od godišnjeg prihoda domaćinstva u 2002. godini, da bi sada iznosila 7,1 odsto.

Istina, kuće su nešto pristupačnije nego što su bile 2018. godine u većini država, ali daleko od toga da su nekretnine u Australiji pristupačne za prosečno domaćinstvo.

Visina hipoteke

Pored cene kuća, koja je važan pokazatelj pristupačnosti nekretnina, takođe su relevantni iznosi hipoteke i depozita.

Na primer, u Sidneju na osnovu depozita od 20 odsto, može da se proceni da je prosečno učešće za kupovinu nove kuće oko 153.200 dolara, što je za oko 55.000 dolara više nego što je bilo pre jedne decenije.

Tako je prosečan depozit u Sidneju u 2002. godini bio ekvivalent 11 meseci srednjeg prihoda domaćinstva, dok danas taj depozit iznosi oko 17 i po mesečnih primanja prosečnog domaćinstva.

I dok su kamate na kredite za kupovinu kuća pale, hipoteke su rasle. To znači da prosečni kupac kuće u Sidneju sada plaća kamatu na hipoteku koja je za oko 240.000 dolara veća nego što je bila pre jedne decenije.

U ovom momentu, samo oni koji su se pre deset godina zadužili, po promenljivim kamatnim stopama, koje su tada iznosile sedam odsto, a danas oko dva odsto, plaćaju nižu ratu kredita.

Svako ko danas uzima kredit mora da računa sa činjenicom da kamatne stope ne mogu da budu niže, već samo mogu da počnu da rastu. I drugo, moraju da imaju od koga da pozajme kako bi dali depozit za kupovinu prve kuće.

NSW rekorder u nepristupačnosti

Prema najnovijem izveštaju Instituta za nekretnine Australije (REIA) o dostupnosti kuća, ocenjeno je da brzo rastuće cene kuća i veći stambeni krediti pogoršavaju pristupačnost kuća u Australiji.

Na nacionalnom nivou, prema udelu u prihodu potrebnom za podmirivanje otplate zajma, došlo je do porasta za 0,9 procentnih poena na 34,8 odsto u odnosu na decembarski kvartal 2020.

Novi Južni Vels zabeležio je najveći pad pristupačnosti kuća, s udelom prihoda usmerenim na otplate, skokom za 2,3 procentna poena u kvartalu, na – 44,6 odsto. Slede Tasmanija i Teritorija glavnog grada (ACT) sa skokovima od 2,2 i 1,6 procentnih poena.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here