pixabay.com

Ako pobede desničarski političari koji sve popularniji, Evropa će se suočiti sa demografskom i ekonomskom katastrofom, prenele su RIA Novosti dramatične tekstove zapadnih medija.

Podseća se da su u tri najveće evropske zemlje, Francuskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji, najpopularnije stranke zapravo one desničarske koje se snažno protive migracionim politikama svojih zemalja koje su dovele do masovnog priliva migranata u zemlje Evrope.

I britanski Gardijan objavio je veliki članak sa interaktivnim grafikama i drugim vizuelnim materijalima, a koji ujazuju na sumorne prognoze demografa da se Evropa suočava sa ogromnim demografskim problemom.

Taj problem je već sada, kako se navodi, alarmantan, a mogao bi da ga ublaži upravo priliv migranata, navodi Gardijan, pozivajući se na analize stručnjaka, jer bi – ukoliko na vlast dođu desničari, koji se zalažu i za proterivanje migranata, Evropa došla u situaciju ekonomskog kolapsa.

Prema podacima Evrostata, do 2100. godine, to je neizbežno u svakom scenariju. Međutim, prema trenutnoj migracionoj politici, današnjih 447 miliona stanovnika pretvoriće se u 419.

Ali ako se nade desnice ostvare i oni dođu na vlast, zatvore granice za migrante, stanovništvo Evrope će se do kraja veka smanjiti za više od trećine – na 295 miliona.

Italija i Španija, sa svojim niskim stopama nataliteta, posebno će patiti: izgubiće skoro polovinu stanovnika, a ostale zemlje ostaće bez četvrtine do trećine broja ljudi koji sada žive u tim zemljama.

Štaviše, stanovništvo ne samo da će se smanjivati, već će i stariti. Trenutno, 21 odsto Evropljana ima 65 godina i više, a u osnovnom scenariju Evrostata, do 2100. godine ta brojka će biti 32 odsto, a sa nultom imigracijom, 36 odsto.

To znači da će se socijalni teret na radno sposobno stanovništvo značajno povećati, a u mnogim zemljama se to već dešava, piše Gardijan.

Migracija bi pomogla, ako ne potpuno ispraviti situaciju, onda bi je učinila manje dramatičnom, smatra Gardijan.

“Međutim, da bi imigracija bila korisna, imigranti moraju da rade, a zaposlenost u ovom sloju je obično prilično niska”, priznaje Alan Mening, profesor na Londonskoj školi ekonomije.

“Ako imigrant ne radi i potrebna mu je podrška, socijalno osiguranje, to ne poboljšava situaciju – naprotiv, pogoršava je”, dodao je on.

Ipak, RIA Novosti navode da su im struičnjaci rekli da su koristi velikog broja migranata za ekonomiju “dvosmislene”.

“Naravno, ne možemo reći da su svi migranti lenji, paraziti, huligani. Mnogi su se uspešno prilagodili i drže visoke položaje. U Francuskoj postoje političari, pa čak i ministri neautohtonog porekla. Ali generalno, tema ostaje izuzetno bolna”, kaže Sergej Fedorov, vodeći istraživač Instituta za Evropu Ruske akademije nauka.

Fundamentalna teškoća pak, leži u civilizacijskoj razlici. U Francuskoj i nekim drugim zemljama, ključni problem je širenje radikalnog islama, objašnjava stručnjak.

Islamističke organizacije promovišu ideologiju koja je strana francuskim republikanskim vrednostima – odvajanje religije od države, jednaka prava. A sada, u pozadini rata u Gazi, sve više organizuju antisemitske akcije.

“Situaciju pogoršava formiranje imigrantskih geta, rast kriminala i trgovina drogom”, nastavlja Fedorov.

“Država nije u stanju da se nosi sa proterivanjem ilegalnih imigranata: oni koji odbijaju ostaju u zemlji, a njihova deportacija zahteva ogromne finansijske troškove. Prema različitim procenama, u Francuskoj ima stotine hiljada ilegalnih imigranata — to stvara plodno tlo za ove akutne društvene probleme”, dodao je ovaj ruski stručnjak.

Međutim, problem nastaje i kada udeo novopridošlog stanovništva pređe pet procenata, jer tada nastaju nepremostive teškoće sa integracijom. I nijedna evropska zemlja nema gotov recept kako da to popravi.

“Na primer, u Francuskoj je bilo nekoliko pokušaja integracije migranata u društvo“, kaže Fedorov.

Ključno pitanje za EU ​​stoga verovatno nije da li treba da bude migracija, već kako njima upravljati. Ne samo ekonomska budućnost, već i društvena stabilnost zavisi od toga da li političari mogu da se nose sa tim. Međutim, čini se da sve više Evropljana veruje da je ovaj zadatak izvan sadašnjih elita, zaključuje RIA Novosti.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here