Milorad Dodik je od starta tvrdio da ne priznaje Šmita jer nije imenovan u Savetu bezbednosti UN.
Predsednik Republike Srpske, Milorad Dodik, prošle nedelje je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti.
Na sednici je odlučeno da se Dodiku oduzme mandat, a biće ostavljen rok za žalbe. Nakon toga se očekuje raspisivanje prevremenih izbora u periodu od 90 dana.
Problemi Milorada Dodika počeli su još 2023. godine kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati u Službenom listu RS-a, niti će se sprovoditi u Republici Srpskoj. Ubrzo nakon toga visoki predstavnik Kristijan Šmit je poništio taj zakon, ali se Milorad Dodik oglušio i potpisao ukaz o proglašenju tog zakona.
U međuvremenu, visoki predstavnik je izmenio i Krivični zakon BiH prema kojem neprovođenje odluka visokog predstavnika predstavlja krivično delo. A s obzirom na to da se Dodik oglušio o sve to, Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Dodika i direktora Službenog lista RS-a Miloša Lukića.
Inače, Kristijan Šmit je već skoro četiri godine Visoki predstavnik u BiH, ali sam njegov dolazak na tu funkciju izazvao je niz kontroverzi i konflikata, pre svega, sa Miloradom Dodikom, predsednikom Republike Srpske koji sve vreme tvrdi da je imenovanje Šmita “sprdnja sa međunarodnim pravom” jer nije potvrđeno u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija.
Upravni odbor Saveta za provođenje mira imenovao je Šmita za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27. maja 2021. godine, nakon što je njegov prethodnik Valentin Incko podneo ostavku. Međutim, odmah su stigle negativne reakcije iz Republike Srpske pogotovo što procedura imenovanja Visokog predstavnika u BiH nije jasno definisana.
Dodik od starta ne priznaje Šmita za Visokog predstavnika BiH
Dodik je od starta tvrdio da ne priznaje Šmita jer nije imenovan u Savetu bezbednosti UN. Kako je rekao, tvrdnja Šmita da se nalazi na poziciji visokog predstavnika predstavlja sprdnju sa međunarodnim pravom.
– Šmit nije imenovan nikakvim međunarodnim instrumentom niti aktom bilo koje međunarodne institucije. Jednostavno, ne postoji nikakav osnov za njegove neutemeljene tvrdnje da ima pravo da kao autokrata vlada BiH – kazao je Dodik.
S druge strane, Šmit je u svoju odbranu navodio da da ga je “na tu funkciju propisno imenovao Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira (PIK)”.
Dodik je na to odgovarao da je taj savet tek, kako je naveo, provizorna samoimenovana grupa zemalja i organizacija bez povelje, “bez osnova u bilo kom ugovoru, bez ovlašćenja bilo koje međunarodne institucije, bez formalnih podzakonskih akata ili poslovnika, i generalno nema nikakav pravni subjektivitet niti ovlašćenja”.
Kako je rekao, PIK je tek “neformalna grupa država”.
– Čak se postavlja pitanje da li se Upravni odbor upuštao u bespravne radnje kada je navodno imenovao gospodina Šmita. Skup zemalja kao što je PIK ne može sam sebi dati ovlašćenja sa pravnom snagom – naglasio je Dodik.
Ko je Kristijan Šmit?
Kristijan Šmit je rođeni Bavarac i političar Hrišćansko-socijalne unije (CSU) koji je odrastao u pekarskoj porodici skromnih finansijskih mogućnosti i uz pomoć stipendije Fondacije “Konrad Adenauer”, bliske demohrišćanima završio je Pravni fakultet.
Pet godina nakon završetka studija, 1974. godine Šmit je postao poslanik u Bundestagu i od tog trenutka, pa sve do imenovanja za Visokog predstavnika za BiH, on je manirom profesionalnog političara ispunjavao sve dužnosti koje su mu poveravane.
Kristijan Šmit je od samog početka svog poslaničkog mandata, kroz spoljnopolitičke odbore Bundestaga bio aktivno uključen u kreiranje nemačke spoljne politike i iz tog perioda potiču i njegova prva iskustva s regionom zapadnog Balkana, gde je u to vreme besneo rat.
Kao predstavnik CSU za spoljnu i bezbednosnu politiku, Šmit je dugi niz godina pratio zbivanja u jugoistočnom susedstvu.
Zašto ne govorite istinu? Šmit nije legalno izabrani visoki predstavnik. Njega nisu potvrdile ni Rusija, a i ni Kina. Tako da njegove odluke nisu obavezujuće. Dapače, čim kroči na tlo RS trebalo ga je uhapsiti, zatvoriti i osuditi na doživotnu robiju.
Hteo bi da dodam i ovo, ne mislim ja ništa dobro o Dodigu, političar je i lako kvarljiva roba. Obogatio se na muki naroda. I za to će, kad, tad odgovarati.