
Osnovni sud u bavarskom gradu Memingenu zakazao je za 14. avgust ove godine raspravu po osnovu tužbe Interesne zajednice prevarenih deviznih štediša Ljubljanske banke (LB) u Nemačkoj. Reč je o grupi od oko 150 vlasnika stare devizne štednje koji su radeći u Nemačkoj svoj novac ulagali u filijale Ljubljanske banke koje su poslovale širom Nemačke. Podnosilac tužbe Safet Alimehaj iz Ulma je uporan u nameri da i sudskim putem dokaže da je Nova Ljubljanska banka (NLB) kao pravna naslednica LB obavezna da uz nasleđivanje imovine propale banke i njenih dugova isplati i staru deviznu štednju čiji su vlasnici radili u Nemačkoj.
Više pokušaja da se s nadležnima u Sloveniji dogovara na temu obaveza po osnovu stare devizne štednje nije dalo nikakav rezultat, a vrhunac ignorisanja prava vlasnika stare devizne štednje jeste objašnjenje da je ona problem koji će se rešavati u procesu sukcesije posle raspada Jugoslavije. Za to vreme staru deviznu štednju dobili su državljani Slovenije, jednim delom i Hrvatske, ali je ipak bez svog novca ostao veliki broj deviznih štediša u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama. Safet Alimehaj pominje iznos od oko 800 miliona evra duga Ljubljanske, a kasnije Nove Ljubljanske banke starim deviznim štedišama i to bez pripadajućih kamata. Među prevarenim vlasnicima stare devizne štednje u Interesnoj zajednici iz Ulma dosta je onih kojim je ostalo po 50.000 evra na štednim knjižicama LB, a ima i onih s ulozima većim od 400.000 evra.
Očeva knjižica |
Rasprava u Osnovnom sudu u Memingenu pokazaće i da li je LB imala valjanu bankarsku licencu za obavljanje poslova prikupljanja stare devizne štednje u filijalama širom Nemačke.
– Nastojaćemo da dokažemo da su Ljubljanska banka i Nova Ljubljanska banka u Nemačkoj nelegalno obavljale bankarske poslove jer nisu imale valjanu bankarsku licencu za ove poslove. Naš cilj je da Republici Sloveniji i Novoj Ljubljanskoj banci dokažemo da se u Nemačkoj tako ne može raditi, a ni opravdavati dug po osnovu stare devizne štednje pozivajući se na slovenačko pravo. Pogotovo to ne može tako da ostane jer je Slovenija u međuvremenu postala punopravan član EU. Oni su pokupili novac od štediša koji su radili i živeli u Nemačkoj, svoj novac ovde zaradili i uložili ga u banku koja je poslovala u Nemačkoj. Zbog toga u ovom slučaju nemački zakon je na našoj strani – ubeđen je Safet Alimehaj.
On veruje da će rasprava u Osnovnom sudu u Memingenu pokazati da su prevarene štediše Ljubljanske banke u pravu, ali i da su Slovenija kao država i Nova Ljubljanska banka kao pravna naslednica propale Ljubljanske banke obavezne da vrate novac štedišama uz kamate za period duži od 20 godina.