Ministarka iza rešetaka

0

Specijalni sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana bivšoj ministarki za telekomunikacije i nekadašnjoj direktorki Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) Jasni Matić i za još troje bivših rukovodilaca te agencije. Naime, Matićeva je pre nekoliko dana uhapšena zbog sumnje da je izvršila krivično delo zloupotrebe službenog položaja, odnosno da je sa ostalim uhapšenima oštetila budžet Srbije za oko milion i 39.000 evra.
Jasna Matić rođena je 14. januara 1964. godine u Beogradu. Odrasla je kao jedinica u imućnoj porodici. Otac Ljubomir je građevinski inženjer i stručnjak za projektovanje čeličnih konstrukcija, a majka Milica ekonomista. Išla je u Osnovnu školu "Drinka Pavlović" u centru Beograda, a kasnije u Petu beogradsku gimnaziju. Bila je odličan đak i posebno je volela matematiku koja joj je išla od ruke. Od malih nogu učila je engleski jezik, a leta je provodila u Engleskoj na usavršavanju.
Njen pradeda Ljubomir bio je narodni poslanik. Dugo je verovala da je od njega nasledila samo ljubav prema matematici, jer on je bio profesor matematike i direktor gimnazije u Kruševcu. Politikom se bavio i njen deda, a obavljao je funkciju Okružnog suda u Kruševcu i Aleksincu. Posle gimnazije odlučila je da krene očevim stopama, pa je upisala Građevinski fakultet. Po završetku studija zaposlila se u preduzeću Mašinoprojekt kopring DD iz Beograda. Posle odlazi u Ameriku na usavršavanje, gde je stekla diplomu magistra poslovne administracije. Magistrirala je 2001. godine na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu. Boravak u Americi pomogao joj je da usavrši veštine prezentiranja, javnog izlaganja, pregovaranja, kao i upravljanja organizacijama i procesima. Iako je u Americi imala karijeru koja je obećavala, godinu dana je radila kao konsultant Svetske banke u Vašingtonu, 2001. godine je odlučila da se vrati u zemlju.
– Bio je to poseban izazov. Ovde se sve promenilo. Bilo mi je zanimljivo da se uključim, da menjam – rekla je tada Jasna Matić.
Po dolasku u Srbiju bila je specijalni savetnik Miroljuba Labusa, tada potpredsednika Vlade SRJ. Direktor SIEPA bila je od 2004. do 2007. godine. Ministar za telekomunikacije bila je u vladi Mirka Cvetkovića od 2008. godine do 2011. U odnosima sa kolegama ministrima je bila poprilično suzdržana. Pregovarala je sa Svetskom bankom i Evropskom komisijom i koordinirala više projekata, uključujući i rekonstrukciju Mosta slobode u Novom Sadu. Priča se da joj je lično Kris Paten, u to vreme predsednik Evropske komisije, rekao da bi zbog zasluga prvi brod koji prođe ispod mosta trebalo da bude nazvan njenim imenom.
Matićeva se nije udavala, niti napuštala roditeljski stan. Vikendom je odlazila na Kalenić pijacu samo da bi videla šta se sve prodaje od cveća. Tvrdila je da su joj roditelji najveći oslonac i podrška u životu. Isticala je da je atipična ministarka. Nije vozila automobil, a retko je koristila i službeno vozilo. Više je volela da posle posla
odšeta do kuće.
– Pomalo me je sramota da priznam da u ovim godinama i dalje živim kod mame i tate. Prodala sam stan koji sam nasledila od bake i podigla kredit za kupovinu većeg stana – rekla je pre nekoliko godina Matićeva.
Tvrdila je da ne troši mnogo i da joj je jedini luksuz – udobna obuća. Navodno, za najskuplje cipele u svom ormaru, tods mokasine, odvojila je 200 evra. Bilo je i perioda kada je i njena porodica teško živela.
– Bile su to one krizne devedesete godine kada nismo imali para. Naučila sam čak da razvlačim kore za pitu, a umem i da šijem, kuvam, pravim odlične torte i kolače. Čak sam kao dete na placu naučila i da kosim travu ručnom kosom.
Zasad su opet nastupila teška vremena za bivšu ministarku. Pod teškim optužbama određen joj je pritvor od 30 dana.

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here