Nema saradnje NATO i Moskve

0

SLOŽNI PROTIV RUSA: Sastanak šefova diplomatije u Atini

Novi pritisak na Moskvu juče je stigao iz Rige, gde je zasedala Parlamentarna supština NATO, koja je donela odluku da prekine saradnju sa parlamentom Rusije zbog događaja u Ukrajini i pozicije Državne dume Rusije po tom pitanju.
NATO je 1. aprila saopštio i da se zbog krize u Ukrajini prekida "čitav kompleks vojne i civilne praktične saradnje sa Rusijom", a narednog dana predstavnik Alijanse rekao je da se projekti saradnje NATO i Rusije za Avganistan obustavljaju do juna, kao i sve druge forme praktične saradnje.

Gasne garancije
Povodom ruskih optužbi da Ukrajina krade gas u tranzitu preko njene teritorije, koji je namenjen zapadnoj Evropi oglasile su se i vlasti u Kijevu.
– Ukrajina će ispuniti sve svoje obaveze u vezi sa tranzitom ruskog gasa Evropi – rekao je Jurij Prodan, ministar energetike te zemlje. – Količina gasa koja uđe u zemlju, odgovaraće onoj koja će biti isporučena na ukrajinskoj zapadnoj granici, čak i ako Rusi prestanu da isporučuju gas samim Ukrajincima.

Pohvala od Đulijanija
Bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin pravi vođa.
– Putin donese neku odluku i sprovede je u delo. Posle toga svi reaguju. To se zove pravi vođa – rekao je Đulijani i dodao da američki predsednik Barak Obama prvo mora dobro da razmisli, pa ponovo promisli, pa da se savetuje sa drugim ljudima…

Hapšenja i zaplena
Ukrajinska bezbednosna služba pritvorila je 15 pripadnika naoružane grupe koja je planirala da preuzme kontrolu u jednoj oblasti na istoku zemlje na granici s Rusijom. Uhapšeni su optuženi za veleizdaju, a njihova imena nisu saopštena.
"Kao rezultat specijalne operacije pritvoreno je 15 diverzanata i zaplenjeno je 300 mitraljeza, lanser antitenkovskih granata, veliki broj granata, pet ručnih bombi i "molotovljevi kokteli", kaže se u saopštenju.

Rusija je, pak, pozvala na konsultacije svog glavnog vojnog predstavnika pri NATO Valerija Jevnjeviča, budući da ni Moskva "ne vidi mogućnost nastavka uobičajene vojne saradnje sa NATO".
Istovremeno, poljski premijer Donald Tusk je najavio da će NATO pojačati prisustvo u Poljskoj, kako bi ublažio strahovanja istočnoevropskih zemalja po pitanju njihove bezbednosti nakon ruske aneksije Krima. Nemačka kancelarka Angela Merkel je upozorila Moskvu na mogućnost novih privrednih sankcija, ako situacija sa Ukrajinom i dalje bude eskalirala, a šefovi diplomatija zemalja članica EU, posle sastanka u Atini, su poručili da će "EU nastaviti razgovore sa Rusijom u cilju smirivanja ukrajinske krize". Šef švedske diplomatije Karl Bilt, posle sastanka u Atini, zaključio je da se "Rusija promenila u poslednjih nekoliko godina" i dodao da Kremlj "pokušava da izgradi provoslavni bastion protiv Zapada".
Ovaj sastanak u Atini praktično je potvrdio zaključke ministarskog saveta od prošlog meseca, kad je EU stavila na crnu listu 33 ruska funkcionera koji su učestvovali u pripajanju Krima Rusiji. Oni su i tada najavili nove sankcije ako Rusija pokuša da krimski scenario primeni na druge ukrajinske oblasti ili druge susedne zemlje u kojima postoji značajna ruska manjina.
Stručnjaci tvrde da kriza u Ukrajini može negativno da utiče na rusku ekonomiju i predviđaju pad BDP Rusije i nepovoljne uslove za trgovinu.
Ukrajinska ćerka firma austrijske Rajfajzen banke najavila je da će sredinom meseca zatvoriti sve svoje filijale na Krimu.
U Ukrajinu je sa Krima stiglo više od 1.500 vojnika, zajedno sa članovima njihovih porodica, a prvi bataljon Nacionalne garde položio je zakletvu. S druge strane, u Sevastopolju je najavljeno da će se rasformirane jedinice samoodbrane uskoro priključiti novoformiranoj organizaciji – Komitetu za odbranu Savastopolja. U Habrovsku je juče održan miting za prisjedinjenje Habarovskog kraja "srećnoj Rusiji". Učesnici su držali plakate sa natpisima: "Habarovsk u sastavu Rusije", "Moskva – moja prestonica"…

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here