Ohridsko jezero, ali i grad Ohrid, okruženi su visokim planinama i na skoro 700 metara visine imaćete iluziju da ste na moru. U najmanju ruku pomislićete da ste u nekom morskom zalivu, a zapravo ste na jednom jod najvećih i najstarijih evropskih jezera, ali i najdubljih. Mnogi vole da provedu odmor na Ohridskom jezeru, ali isto tako – Ohrid je nekima neizostavna tačka na putu do Grčke.

Kada se pomene Ohrid, misli se ujedno i na grad Ohrid i na istoimeno jezero. Jezero je podeljeno između Albanije i (Severne) Makedonije, dok se grad nalazi na severoistočnoj obali i sedište je Ohridske arhiepiskopije. Kažu da na njemu ima 365 crkava – za svaki dan u godini po jedna, ali nismo ih sve posetili, niti planiramo.

Ohridsko jezero u dosadnim brojevima stoji ovako: površina mu je 358,2 km², može biti duboko čak 289 m, a nalazi se na nadmorskoj visini od 695 m, kojom visinom je zdravstvena, pre svega vazdušna oaza.

Dva vetra Ohrida

U toplim letnjim danima dnevni vetar „Vjeternik“ duva sa obale ka vodenoj površini i ublažava vrućinu. Iako Ohridsko jezero nije preterano toplo, dokle god traje obdanica možete se kupati u njemu. Samo jezero je okruženo planinama, čiji vrhovi prestižu i po 2.000 metara, a njegova specifičnost ogleda se u tome što se tokom dana boja vode menja u zavisnosti od položaja sunca.

Međutim, u večernjim časovima, vetar „Strmec“ – koji lokalci zbog blagotvornog delovanja zovu Doktor – nateraće vas da ogrnete jakne u noćnim šetnjama. Naravno, ovo važi za mesta koja su udaljenija od grada, koja u principu jedina imaju prave plaže, poput morskih, dok sam Ohrid uglavnom pruža zadovoljstvo skakanja u vodu sa betonskih ponti. Zato je najbolja varijanta za putnike namernike da dođu kolima, kako bi se stacionirali dalje od grada i uživali u netaknutoj prirodi, a za večernje časove iskoristili vozilo za šetnju po gradu, ili po klubovima. Naravno, treba odvojiti deo obdanice za posetu gradu, radi upoznavanja istorijskih dobara.

“Na brdu”

Sam Ohrid nije veliki, ima oko 43.000 stanovnika, ali ako imate dobrog vodiča, možete za njim militi ceo dan i slušati o istoriji drevnog grada. Prvo što će vam lokalci savetovati je da posetite Samuilovu tvrđavu, prostranu građevinu iz doba prve države makedonskih Slovena, koja je posle Samuilovog poraza od Vizantije spaljena, ali ne i uništena. I dan danas se ponosno uzdiže na najvišim vrhovima grada, i svedoči o brjonim okupatorima koje je preživela, od Vizantijaca, do Turaka.

Interesantno je ime Ohrid. Nastalo je od reči hrid (rid) što znači brdo. Ohrid bi dalje značilo na brdu, a letimičan pogled na okolinu potvrdiće istinitost ove etimologije.

Belo jezero, tako su me zvali

Međutim, pre dolaska Slovena, Ohrid je postojao, jašta.

Najdalji dokazi o stanovnicima Ohrida govore da su to bili Iliri, još u 12. veku pre nove ere. U trećem veku p.n.e. pominje se pod grčkim nazivom Lihnidos, što znači Belo jezero. Sredinom 4. veka grad je pao u ruke Filipa II Makedonskog, a nakon rimskih osvajanja Rimljani ga prekrštavaju u Lychnidus. Kulture k’o kulture – počinju da se mešaju, te se verska papazjanija stade dopunjavati u trećem veku naše ere, kada su masovno dizani hrišćanski religiozni objekti.

Tri srtotine godina kasnije stižu i prvi Sloveni na ove prostore kako bi zapečatili multietničnost. Iako je hrišćanstvo u i na njemu prvi propovedao Sv. Erazmo poreklom iz Antiohije, prvi slovenski monah bio je Sv. Naum koji pominje se u 10. veku. Podigao manastir „ishod Belago Jezera”. Na njemu su učenici Ćirila i Metodija propovedali hrišćanstvo, dok je prvi slovenski episkop bio je Sv. Kliment. Ova fanstastična četvorka, sveci Ćirilo, Metodije, Naum i Kliment su zaštitni znak Ohridskog jezera.

Antički i srednjovekovni istoričari pominju grad Ohrid kao bogatu varoš, a šta god je bogato, mora se i pljačkati, tako je grad nekoliko puta rušen i spaljivan.

Za Ohrid je važan i bugarski car Samuilo koji je vladao u 10. veku. Njegova tvrđava se nalazi na najvišem brdu u gradu i vidi se praktično sa svakog dela jezera. Međutim, iako milenijum stara, Samuilova tvrđava izgleda kao juče sazidana. U njoj nema nikakvih sadržaja, osim zidina po kojima se može šetati. Naš subjektivni utisak je da restauratori nisu odradili valjan posao, ali svakako je ne treba propustiti videti je. Cena karte je simbolična, a otvorena do 18 časova.

U blizini tvrđave je antički amfiteatar, kao i poznata crkva Kaneo. To je crkva Sv. Jovana Bogoslova. Kad je vidite, prepoznaćete je sa razglednica, kao zaštitni znak Ohrida. Ispod crkve je istoimena plaža sa kafanom na plaži (popularno: beach bar).

Šetalište vodi dalje pored jezera ka Biljaninim izvorima (gde dotična platno beleše). Usput ćete proći kroz deo starog grada i trga sa spomenicima pomenute fantastične četvorke. Kod Biljaninih izvora se nalazi i stadion na kome se svake godine krajem jula održava i Pivo fest (Makedonci imaju svoj jezik, kod njih se beer kaže pivo, prim. aut.), a na njemu ćete neretko čuti i izvođače iz Srbije i bivših republika blaženopočivše SFRJ. Pivo je jeftino, što festivalu daje veseliji karakter.

Kada mostićem pređete preko Biljaninih izvora (zapravo rečice) očekuje vas nekoliko sasvim urbanih plaža. Sve navedeno detaljnije ispitajte sami.

Stari grad Ohrid podseća na primorski grad. Uske ulice, kaldrma i pogled na veliku vodu. Negde se još mogu naći obrisi tipične balkanske arhitekture s otomanskim uticajem. Pri dnu grada su restorani, korzo, prodavnice, ali kako se penjete ka Samuilovoj tvrđavi, sve ih je manje, sa izuzetkom neposredne okoline tvrđave.

O Ohridu ima dovoljno materijala za knjigu, a dugački tekstovi nisu popularni na internetu, tako ćemo nastaviti sa šturim opisima.

Do Ohrida dva putića

Iz pravca Srbije do Ohrida možete stići na više načina, ali ako putujete sopstvenim prevozom dva su puta:

Prvi je putem preko Tetova, Gostivara i Kičeva kada se prolazi kroz uglavnom etnički albanske krajeve. I jezero je nekako „podeljeno” ovom linijom, tako da Struga, drugi veliki grad na jezeru, etnički je čist albanski. Vožnja do Ohrida ovim putem je tipično tranziciona slika i ide u prilog novootkrivenim nacionalnim i verskim identitetima. Tako, dok se vozite solidnom magistralom, doduše, do početka planina pred Ohridom, videćete albanska sela sa pet kuća i tri minatreta. Ovi prozori traju neko vreme, a pred Ohridom se na brdu vidi golemi krst. U ako dolazite noću, krst je obasjan reflektorima.

Međutim, nemojte se plašiti ili imati rezerve. Bezbednost je na visokom nivou, a međuetničke tenzije se ne daju videti (ako uopšte postoje). Ako idete ovim putem odvajate se kod Skoplja, a putokazi su jasni i teško je pogrešiti.

Drugi put iz Srbije do Ohrida vodi vas preko Prilepa i Bitolja i duži je nekih tridesetak kilometara. Do skretanja za Prilep je kompletan autoput, a nakon skretanja očekujte magistralni put koji je solidnog kvaliteta. Kada dođete do Bitolja, još samo malo i tu ste.

Iće i piće

Lokalno (Skopsko) pivo je odlično kao i vina (ne mešajte ih sa pivom), a naša preporuka je da probate Žoltu – domaću lozu.

Cene u kafanama, iako su sve više iz godine u godinu, zapravo nisu visoke pa možete slobodno nabaciti koju kilu. Trbušnjaci, svejedno, nisu više u modi.

Smeštaj je, takođe, pristupačan. U samom gradu Ohridu cene variraju zavisno od lokacije, parkinga i afiniteta gosta, ali u špicu sezone smeštaj se može naći 5-12 evra. Ako ga ne nađete, naći će on vas, jer „agenti” su iza svakog ćoška i bave se marketingom tj. spemuju.

Noćni život na Ohridu nismo iskusili u punoj meri, ali do naših ušiju su dopirale razne melodije, od novokomponovanih preko starogradskih. Ima i kafića sa živom svirkom slušljivije muzike, kao i nastupa raznih DJ-eva. Na nekim plakatima se smeše i opšte poznati „narodnjaci”.

Putovanje nije uspešno ako ne upoznate kulturu naroda. Ohrid je malo mesto, stanovnici su opušteni i bezbrižni, te se ribolovac kome smo rekli da nemamo mnogo vremena, smejao i objašnjavao kako je vreme relativan pojam.

Manastir Sveti Naum

Manastir je dobio ime po svom osnivaču, Sv. Naumu koji je u njemu i sahranjen 910. godine – samo pet godina pošto ga je sagradio. Nalazi se četrdesetak kilometara od grada Ohrida, a vodenom linijom to je nekih sat i po vožnje brodićem. Svetac je bio učenik apostola Ćirila i Metodija i priča se da je govorio mnoge jezike. Bugarski car Boris Mihailo je Naumu i Klimentu dao da se nastane na obali Ohridskog jezera. Prevodio je crkvene spise s grčkog na slovenski jezik. Kažu da je bio čudotvorac.

Za vreme Turaka manastir je srušen, ali je u srednjem veku po starim temeljima obnovljen i danas izgleda egzotično. Žute fasade završavaju se na kaldrmisanim ulicama kojima se šepure jata paunova. Istorijski, ovo je lokacija koja se ne sme zaobići. Međutim, i estetski, ako ste ljubitelj prirode, trebalo bi da prošetate plažama na Sv. Naumu, za koji se smatra da je jedan od najlepših priobalnih delova Ohridskog jezera. Baš zbog bujne prirode i specifičnog ekosistema ovaj predeo i manastir je pod zaštitom UNESKA.

Mošti sv. Nauma su i danas u manastiru, a pripisuju im se čudotvorna dejstva. Ponajviše isceljenje teških bolesti, pogotovo ludila tako da preporučujemo da što više srpske populacije poseti ovaj manastir.

Kako to već u manastirima biva, sve je prekriveno nekom mističnošću pa ako stavite uvo na grob Sv. Nauma, navodno ćete čuti kako mu kuca srce. Na stranu to što hrišćanstvo propoveda da kad se umre ide se na nebo, a duša prethodno luta četrdeset dana, Sv. Naum izgleda da se za neke još nije upokojio ili je sahranjen živ. Neki od nas srce čuli nisu (a bili su više puta), dok su drugi uvereni da srce čuju. Kao i kod svakog marketinga, na krajnjem potrošaču je da veruje u čuda određenog proizvoda.

Nevezano za čuda, sam manastir je lep i u njemu ćete videti paunove kako slobodno šeću. Neki čak i polete do krova manastira i sam prizor, s jezerom u pozadini, poziva putnika da se opet vrati. Vernicima verovatno poručuje nešto više.

Blizu manastira je i albanska granica, te ponesite pasoše. Praktično možete i otići peške. Zeleni karton vam je potreban ako putujete u ove države

Crni Drim

Ono što manastiru Sv. Nauma daje specifičan šmek, pored arhitektonske lepote, je priroda oko njega. Visoka brda i – reka Crni Drim.

Karakteristično za Crni Drim je što izvire, ulazi u Ohridsko jezero i potom iz njega ističe kod Struge. Drugim rečima – prolazi kroz jezero. Reka je puna endemskih vrsta biljnog i životinjskog sveta, čista je i ima 98% prozirnosti. Veoma je hladna, što je neka vrsta nebitne informacije jer je kupanje u njoj (ili njemu – Drimu) najstrožije zabranjeno. Zaštićen je (Drim) svim pravnim arsenalima, što domaćim što međunarodnim.

Po Crnom Drimu se može provozati čamcem uz simbličnu svotu, a ljubazni skeledžija, skiper ili čamdžija će vam opširnije pričati o detaljima. Vodu iz reke slobodno možete piti, a guranje noge u vodu s čamca ostalo je bez sankcija.

Dalje po Ohridu

U povratku sa Sv. Nauma može se videti svašta. Od nacionalnog parka, do muzeja na vodi i solidnog broja lepih plaža. Na pola puta od manastira Svetog Nauma do grada Ohrida ili jednostavno- Varoši, nalazi se arheološki muzej, poznat i kao Zaliv kostiju. To je rekonstrukcija praistorijskog naselja koje je na ovom mestu otkriveno. Postavka je zapravo samo ideja kako je to naselje moglo da izgleda, ali poseban šmek mu daje izložba pronađenih predmeta.

Ako se uzme da je sama Varoš svojevrstan muzej, te da u istom postoji veliki broj muzeja, na Ohridu vam ne može biri dosadno jer su sadržaji svuda oko vas. Takođe, oko vas su i visoke planine Jablanica i Galičica pa se možete prošetati. Takođe, blizu je i nacionalni park Pelister, na planini Baba, inače prvi nacionalni park u nekadašnjoj zajedničkoj državi.

Velika je greška na Ohrid doći na vikend, jer će se mnogo toga propustiti. Doduše, na Ohrid se treba često i vraćati jer je uživanje garantovano.

Izvor: Daljine.rs

5 COMMENTS

  1. Jezero je kristalno cisto i providi se do 22 m dubine, ni traga fekalijama. Cista planinska voda u jezero stalno dotice sa obliznje planine Galicice kroz podzemne izvore i jezero je zbog toga savrseno cisto, neuporedivo s bilo kojom vodom u kojoj sam do odlaska na Ohrid plivala. Letujem tamo vec godinama i upravo pakujem kofere i krecem put Ohrida. Topla preporuka svima, prezadovoljna u svakom pogledu.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here