Profesor Miroslav Stanojlović, slikar-konzervator, kazao je da su radovi osmočlanog tima na zaštiti celokupnog živopisa na 120 kvadrata u priprati u završnoj fazi. Stanojlović je kao posebno važne izdvojio freske "Sretenje Gospodnje" i "Angeo velikog sovjeta".
– Po mom sudu freska "Sretenje Gospodnje" je najstarije slikarstvo, starije od ostalog kasnije izobraženog u priprati ovog hrama. Ta freska je najbliža onom starijem živopisu u unutrašnjem delu hrama Uspenja Presvete Bogorodice – pojasnio je Stanojlović.
Prema njegovim rečima, "Angeo velikog sovjeta" predstavlja redak slikani prikaz Gospoda Isusa Hrista oslikanog kao anđela sa krilima.
Hrist-Angeo, kako je dodao, drži svitak s porukama i blagosilja svakog koji ulazi u pripratu. Prema njegovim rečima, to je simbol mudrosti utkane u dobrotu u dobru želju, dobro htenje, dobru nameru.
-A to opet implicira one univerzalne karakteristike po kojima je imanastir Gračanica svrstan na listu Uneskove kulturne baštine značajne za celokupan ljudski rod, a ne samo za srpski narod-ocenio je Stanojlović.
Stanojlović je ukazao i na ikonografski sadržaj mitropolita Dionisija, odnosno na izuzetnu fresku koja prikazuje njegovu sahranu.
Stanojlović je kazao da su stručnjaci na freskama zatekli i potom otklanjali sve strukturne slabosti koje može da ima fresko slikarstvo.
– Nataloženi slojevi na freskama otapani su u 30 epizoda jer su bili okamenjena struktura – rekao je on i dodao da su problem za konzervatore predstavljali i grafiti po živopisu, urezivani pre pola veka.
Profesor je pomenuo i osveženi natpis u priprati koji je, kako je rekao, praktikovan u fresko slikarstvu kao "okamenjeno svedočanstvo" pisanog sadržaja koje govori o tome kada je priprata hrama izgrađena, kao i to da su i sve druge relevantne činjenice u tom natpisu iznesene.
Crkvu posvećenu Uspenju Presvete Bogorodice u manastiru Gračanica na Kosovu i Metohiji podigao je 1321. godine srpski kralj Milutin, a priprata ovog hrama, prema istorijskim podacima, restaurisana i oslikana je 1570. godine u vreme patrijarha Makarija Sokolovića.
Paljenje sveća izvan crkveIzmeštanjem mesta za paljenje sveća izvan hrama sprečeno je da čađ, vlaga i drugi talozi dalje uništavaju freske, rekao je on i dodao da je živopis sada konzerviran da može da traje još mnogo godina. |
