Banja Vrućica
Lek za srce i dušu: Banja Vrućica poznata i cenjena širom nekadašnje SFRJ, a i šire

Duže od jednog veka Banja Vrućica, kod Teslića, nadaleko je poznata po svom lekovitom dejstvu. Pomaže ljudima sa problemima srca i krvotoka, a sve je počelo još davne 1919. godine, kada su je braća Simo i Arso Krstić, šumarski preduzetnici iz Rogatice, kupili od naslednika Hamdi-bega Ajanovića. Od tada Banja je napredovala i razvijala se, da bi danas bila vodeća zdravstveno-turistička ustanova u Republici Srpskoj i poznata i cenjena širom nekadašnje Jugoslavije, ali i u Evropi.

O veku postojanja ovog lečilišta svedoči i monografija “Banja Vrućica – vijek u službi zdravlja”, autora Bojana Stojnića.

– S ponosom ističemo našu sada već 102-godišnju tradiciju postojanja. Iako se lekovita termomineralna voda koristila vekovima unazad, postojanje Banje Vrućice kao modernog privrednog društva počinje 1919. kada je šumarski inženjer sa vizijom Simo Krstić, došao iz Beograda, kupio zemlju i počeo da gradi prve objekte. Dvadesetih godina prošlog veka izgradio je prve hotele, banjsko kupatilo i uradio hemijske analize vode u Vizbadenu u Nemačkoj. Od tada, sa izuzetkom ratnih godina u dva perioda, Banja Vrućica je nastavila da razvija i unapređuje svoje usluge – ponosan je Aleksandar Radošević, izvršni direktor za operacije, marketing i prodaju u Zdravstveno-turistički centar “Banja Vrućica” Teslić.

Aerobik u vodi

Najveći velnes u RS

Zdravstveno-turistički centar Banja Vrućica danas čini višedecenijsko iskustvo i znanje u pružanju zdravstvenih i turističkih usluga u kombinaciji sa modernim objektima za smeštaj i pružanje medicinskih usluga, kao i opremom.

– U krugu od 500 metara nalaze se četiri hotela sa oko 1.000 ležaja i savremeni terapijski centar. Svi objekti su povezani podzemnim hodnicima koji se greju u zimskim mesecima. Nikako ne smemo zaboraviti ni prelepu prirodu. Naime, Banja Vrućica se prostire na 75 hektara površine, a u okviru samog kompleksa se nalazi i sedam kilometara staza za šetnje kroz šumu i uređene cvetne parkove.

Zbog toga slogan ZTC Banja Vrućica i glasi “U srcu prirode” – pojašnjava naš sagovornik.

On ističe da je okosnica postojanja i poslovanja ZTC Banja Vrućica njen zdravstveni program.

– Osnovni prirodni resurs u zdravstvenom programu je naša lekovita termomineralna voda, koja spada u red ugljeno-kiselih voda. U sebi sadrži prirodni ugljen-dioksid, temperatura na izvoru je 38 stepeni, a u kadama i bazenima između 32 i 35 stepeni – naglašava Radošević i dodaje da je ova banja danas moderno koncipirana i da je svoju ponudu razvila i na druge segmente poslovanja.

Tako mogu da se pohvale i da imaju najveći velnes i kongresni centar u Republici Srpskoj, smešten u hotelu Kardial.

– Velnes centar ima više od 2.000 kvadrata, a posetiocima su na raspolaganju i zatvoreni bazen sa “green spa oazom”, saune, prostorije za masažu, fitnes centar i salon lepote. Tu je i kompleks otvorenog bazena na 5.500 kvadrata u kome se nalazi bazen od 650 kvadratnih metara. Za sve naše goste kreirali smo dvodnevne i višednevne velnes aranžmane koji uključuju smeštaj na bazi polupansiona u “Kardialu” i različite usluge velnes centra – nabraja Radošević uz napomenu da posetioci mogu da uživaju i u sportskim aktivnostima, jer imaju dva fudbalska i teniski teren, otvoreni tereni za košarku, odbojku i odbojku na pesku.

Zabava i rekreacija: Otvoreni bazen hotela Kardial

Oporavak od korone

Podseća i da se u sastavu Banje Vrućice nalazi i etno-selo Usora, smešteno pored istoimene reke, nadomak sela Blatnica, gde gosti mogu da uživaju u odmoru i rekreaciju u netaknutoj prirodi.

Na pitanje šta je to u zdravstvenim uslugama što je specifično za Banju Vrućicu, Radošević odgovara da su nadaleko čuveni po rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika.

– Jedna smo od retkih banja na području bivše SFRJ koja se bavi ovom vrstom rehabilitacije. To nam omogućavaju specifične karakteristike termomineralne vode, kao i savremena oprema koju posedujemo. Pored ove, provodimo i fizijatrijsko-reumatološku i neurološku rehabilitaciju, a od nedavno smo se specijalizovali i za pulmološku rehabilitaciju COVID-19 pacijenata. Ove godine više od hiljadu ljudi koji su oboleli od korone je prošlo kroz ovaj naš program – naglasio je on uz napomenu ZTC Banja Vrućica poseduje i savremeni dijagnostički centar, hiperbarične komore, laboratoriju i stomatološku ambulantu.

Ali se na tome nisu zaustavili, već su, kako bi napravili dodatni iskorak u pružanju medicinskih usluga, započeli i izgradnju još jednog objekta u kompleksu Banje.

Inače, temelje nove banje, prema rečima direktora ZTC “Banja Vrućica” dr Dragana Bogdanića, koji je kasnije nastavio njegovim stopama, postavio je dr Miroslav Filipović koji je tu bio od 1955. do 1991. godine.

Dogodine i na Jahorini

Da je dr Bogdanić uspešno nastavio gradnju onog čemu je dr Filipović postavio temelje, svedoči i priznanje Menadžer godine koje je osvojio 2012. u konkurenciji menadžera iz Jugoistočne i Srednje Evrope. Danas on ima nove planove.

– Moja ideja je da idemo još prema sofisticiranijoj medicini, ali i zdravstvenom turizmu, da imamo razvoj dobre stomatologije, specijalističkog centra sa dijagnostičkim procedurama (CT, endoskopija) operacione sale gde bi se radile estetska hirurgija, ortopedija, manji korektivni zahvati (štitna žlezda, žučna kesa) i sve ono što nije baš ona “krvava hirurgija” koja traži transfuziju. Drugi smer je razvijanje rehabilitacija: reumatoloških, kardioloških, pulmoloških i ostalih, a treći – dalja posvećenost kongresnom i poslovnom turizmu sa akcentom na aktivni odmor. To se u prvom redu odnosi na sadržaje u okviru Etno-sela Usora gde ćemo razvijati planinarenje, šetnje, gradićemo kamp naselje sa bungalovima sa ciljem da se probudi selo. Namera nam je da ljudi uređuju svoje kuće i iznajmljuju prostor za prihvat i smeštaj gostiju – pojasnio je Bogdanović.

On je istakao i da je u toku renoviranje hotela “Bistrica” na Jahorini, koji se, takođe, nalazi u sastavu ZTC, i gde će “pored zimskog prebaciti i deo zdravstvenog turizma”.

Hotel bi, prema njegovim rečima, već u sledećoj sezoni trebalo da bude spreman za prihvat gostiju.

– Na Jahorini se može zaraditi više od letnjeg turizma nego od zimskog, jer tamo će dolaziti ljudi radi mršavljenja, plućni bolesnici i tamo će biti pružan deo naših usluga – rekao je prvi čovek ZTC Banja Vrućica.

Dr Dragan Bogdanić (levo) i Aleksandar Radošević

Prihod 8,5 miliona KM

Pre dve godine, 2019. u Banji Vrućici su, prema rečima dr Bogdanića, kapaciteti bili popounjeni 73 odsto, a sada se nadaju da će, ako ne bude nekakvih iznenađenja, došli do 60 odsto.

– Mislim da za prvih sedam meseci imamo prihod od 8,5 miliona KM, od toga 1,5 milion je vanpansionska potrošnja, a sedam je vezano za lečenje. To znači da vanpansionska potrošnja iznosi oko 20 odsto, a realno bi bilo da ona čini 35-40 procenata u ukupnom prihodu, što bi značilo da smo napravili dobru disperziju ponuda i usluga – rekao je dr Bogdanić.

Renovirani deo “Stara banja” danas mesto muzejske postavke

Muke zbog korone

Prošla godina, koja je bila u “znaku” epidemije virusa korona, bila je težak period i za ZTC “Banja Vrućica”.

– Kao celokupna turistička delatnost i mi smo pretrpeli značajne posledice zbog korone. Prošle godine u aprilu i maju Banja je prvi put od Drugog svetskog rada u potpunosti prestala s radom – kaže Radošević i napominje da je i početak ove godine bio težak, ali da je od maja krenula stabilizacija i porast broja gostiju, što je bio ohrabrujući podatak za 280 zaposlenih.

– Za prvih sedam meseci ove godine ostvarili smo oko 100.000 noćenja što je za 35 posto više u odnosu na isti period prošle godine – precizirao je on.

Savremena dijagnostika u zdravstvenom centru

Stranci hoće da nam se vrate

Do izbijanja pandemije korona virusa, prema Radoševićevim rečima, udeo stranih i domaćih gostiju bio je pođednak.

– Nažalost, epidemija je dovela do znatnih ograničenja kad je reč o putovanjima, tako da se taj odnos značajno promenio. Za prvih šest meseci ove godine više od 90 odsto noćenja činili su domaći gosti. Međutim, raduje činjenica da svi naši stalni inostrani gosti imaju želju da se vrate i nadamo se da će smirivanjem epidemije do toga i doći – zaključio je naš sagovornik.