Unsplash

Dani praznika mogu da budu prilično stresni za ljubimce, i životinje uopšte, zbog bacanja petardi i ispaljivanja vatrometa. Sami vlasnici mogu da olakšaju te dane svojim ljubimcima, ali je to ipak problem čije rešenje bi zakonom trebalo da bude regulisano.

Vatrometi i drugi eksplozivni materijali, čije reakcije mogu da proizvedu varnice, plamen i isparenja, nanose različite vrste štete životinjama.

Tokom praznika one često pogađaju životinje koje žive uz ljude i čije reakcije možemo lako da uočimo, ali i one koje žive van kuće i koje ljudi hrane.

Fizička oštećenja organa sluha kod životinja

Buka izazvana vatrometima i petardama može dovesti do gubitka sluha i zujanja u ušima. Poznato je da psi mogu pretrpeti nepovratan gubitak sluha zbog blizine buke koju proizvode pirotehnička sredstva.

Vatrometi mogu emitovati zvuke jačine i do 190 decibela (110 do 115 decibela iznad raspona od 75 do 80 decibela, gde počinje oštećenje ljudskog uha).

Oni proizvode viši nivo buke nego petarde, pucnji iz vatrenog oružja (140 decibela) i neki mlazni avioni (100 decibela), piše animal ethics.org.

Strah i stres

Pored ovih štetnih posledica po fizičko zdravlje, buka koju proizvode vatrometi šteti životinjama i tako što izaziva strah.

– Takvi zvuci uzrokuju vrlo česte podražaje nervnog sistema životinje koji vode ka osećaju straha – kaže za N1 veterinar Dejan Dimitrijević.

Zapravo, ponovljena izloženost neočekivanim, nepredvidivim glasnim zvucima može kod mnogih životinja izazvati fobije, povećavajući panične reakcije na glasne zvuke u budućnosti. Tu dolazimo do začaranog kruga, jer je poznato da stres utiče i na fizičko zdravlje.

Procenjuje se da je jedna petina nestanaka životinja koje žive uz ljude posledica veoma glasnih zvukova, uglavnom vatrometa i oluja.

Štetni efekti hemijskih čestica

Osim toga, petarde su otrovne i njihova eksplozija oslobađa štetne čestice poput sitne prašine (PM10), koja je toksična za udisanje. Ona može pogoršati postojeće bolesti i izazvati nove.

Zbog toga vatrometi predstavljaju opasnost kako za životinje koje žive u područjima gde se pale, tako i za one u relativno udaljenim mestima, kada vetar prenosi čestice.

Postoji i rizik od gutanja ostataka vatrometa i petardi. Blizina životinja mestima gde se petarde pale često dovodi do opekotina i oštećenja očiju.

Hemikalije su opasne za mačke i pse, isto kao i za ljude sa respiratornim bolestima poput astme. Nepažljivo korišćenje vatrometa može izazvati i sakaćenja i smrtonosne nesreće kod životinja koje se nalaze u blizini, kao i požare koji im nanose štetu.

Kada se ovakve nesreće dogode i utiču na ljude, uobičajeno je da se o tome govori, ali moramo imati na umu da takvi događaji često pogađaju i životinje drugih vrsta čak i kada ljudi nisu ozbiljno povređeni.

Načini na koje vatromet utiče na različite životinje

Psi

Psi mogu da čuju zvuke do 60.000 herca, dok ljudi ne mogu da čuju ništa iznad 20.000 herca, što je samo trećina kapaciteta psećeg sluha. Ova slušna oštrina jedan je od razloga zbog kojih zvuk vatrometa može biti toliko štetan za pse. Oni pokazuju znake preplavljujuće anksioznosti jer nisu u mogućnosti da pobegnu od buke.

Psi, kao i mnoge druge životinje, pate i od drugih pojava koje proizvode glasne zvuke, poput oluja. Međutim, u slučaju oluja, buka je praćena prethodnim upozoravajućim znakovima, pa životinje mogu unapred da ih uoče. To kod njih može izazvati strepnju u iščekivanju, ali ne i iznenadni strah kakav izaziva vatromet, koji je nagao i neprepoznatljiv. Strah od buke češći je kod starijih pasa.

Mnogi gradski psi trpe negativne simptome usled eksplozija petardi. Uobičajene reakcije su ukočenost ili paraliza, nekontrolisani pokušaji bekstva i skrivanja, kao i drhtanje. Mogu se javiti i intenzivniji znaci, poput pojačanog lučenja pljuvačke, tahikardije, snažnih vokalizacija, mokrenja ili defekacije, povećane aktivnosti, preterane budnosti i gastrointestinalnih poremećaja. Svi ovi znaci ukazuju na veliki stepen nelagodnosti.

Istaknuto je da je reakcija pasa na zvuk vatrometa slična posttraumatskom stresu kod ljudi. Međutim, ovaj efekat može biti još štetniji kod pasa, jer oni nemaju sposobnost da racionalizuju svoju anksioznost, niti mogućnost trenutne kognitivne reakcije koja bi im omogućila da se nose sa strahom.

Verovatno doživljavaju dublji i intenzivniji oblik užasa. Na to se nadovezuje i fobija od buke, koja kod nekih pasa može biti izraženija. Važno je imati na umu da su psi u prvim godinama života posebno osetljivi na razvoj fobija i da izlaganje zvucima poput vatrometa doprinosi budućim reakcijama straha koje inače možda ne bi razvili. Procenjuje se da jedan od dva psa ima izražene reakcije straha na vatromet.

Mačke

Efekti vatrometa na mačke su manje uočljivi, ali su njihove reakcije slične onima kod pasa, poput pokušaja skrivanja ili bekstva. Međutim, bez obzira na strah, one imaju veći rizik od trovanja.

Mnoge mačke koje se nalaze u blizini mesta gde se petarde ispaljuju mogu da progutaju njihove delove. Pored toga, mogu oslepeti ili biti teško povređene usled eksplozija petardi.

Šta možemo da uradimo da sprečimo takve situacije?

– Prvo što bi trebalo da uradimo je desenzitizacija, odnosno smanjivanje osetljivosti na glasne zvuke. Ljubimce bi trebalo pripremiti kako bi naučili da ti zvuCi ne predstavljaju opasnost za njih. To se radi tako što se snimljeni zvuk petardi i vatrometa inkorporira u dnevnu rutinu psa. Kako se pas privikava, tako se pojačava intezitet zvuka – objašnjava on.

Kako navodi, ovaJ metod se u svetu dosta koristi i daje rezultate na duge staze, a cilj je da se pas oslobodi straha od takvih zvukova.

On smatra da je najbolje početi sa ovom metodom dok je pas još mlad, i pre nego što se pojave takvi strahovi. Metod se može primenjivati uz igru i davanje poslastica, da bi se napravio osećaj bezbednosti. Poenta je da pas to prihvati kao nešto što nije opasnost za njega.

– Pred praznike treba uvesti esencijalna ulja – poput onog od lavande. Nagrađivati pse poslasticama za smirenje, koristiti sprejeve i ogrlice, a mogu se koristiti i difuzori za prostor sa esencijalnim uljima, i sve to ima za cilj da smiri i opusti psa, ali i da produbi disanje – savetuje veterinar.

On preporučuje da se psi, kod onih kod kojih je to moguće, dobro izmore, bilo da je to trčanje, duge šetnje ili igra sa drugim psima. Kako se kaže ‘umoran pas je miran pas’. Bilo bi dobro da to bude u toku toga dana kada se očekuju bacanja petardi i ispaljivanja vatrometa.

Još jedan od načina koji navodi veterinar je da se pušta muzika sa frekvencijama za koje je naučno utvrđeno da prijaju psima kako bi se ublažio onaj neprijatan, preglasan zvuk iz spoljašnje sredine.

Istakao je i da je važno da pas, ukoliko je moguće, ne bude u prostoriji u kojoj su prozori, negde gde manje dopiru zvuci iz spoljašnje sredine.

Što se tiče tableta za smirenje za ljudsku upotrebu, veterinar kaže da se one ne preporučuju, naročito ih ne treba davati psima i mačkama na svoju ruku. Potrebno je da se konsultujete sa veterinarom koji je upoznat sa zdravstvenim stanjem vašeg ljubimca i da sledite njegove preporuke.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here