Presuda za otpisane

0

Agencija za izbeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR) izdala je preporuku da se započne proces prestanka statusa izbeglica raseljenih iz Hrvatske tokom 90-ih, sa obrazloženjem da su se "skoro 20 godina nakon prestanka sukoba u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti promenile", ali je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije tu preporuku odbilo.

Retki izuzeci
Melita Šunjić ukazuje da su svi oni koji su sa zaraćenih jugoslovenskih prostora, kao izbeglice otišli u zapadnoevropske ili prekomorske zemlje, taj status mogli da koriste samo kratko vreme.
– U Austriji na primer, gde sam bila, izbeglički status i pomoć koja uz to ide, traje do godinu dana. Posle toga izbeglica treba da se integriše i počne da živi od svog rada. Izuzetak su bili stari, bolesni i maloletnici – kaže Šunjić.

 

SAD bez milosti
Doktorant na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Nikša Nikodinović koji je svojevremeno kao izbeglica boravio u Americi, objašnjava da se u SAD, Kanadi i Australiji pomoć i izbeglički status može koristiti kratko.
– Mi smo svi, kao izbeglice odlazili u SAD preko sponzora, najčešće Rimokatoličke ili Luteranske crkve. I to je tad bio jedini način. Sponzor je imao američku zakonsku obavezu da nas potpuno zbrinjava samo prvih šest meseci i u međuvremenu nam traži posao na celoj teritoriji SAD. Mogli smo tri puta da odbijemo ponuđeni posao i posle toga bi nam pomoć bila ukinuta – objašnjava Nikodinović.

 

– Ovo je čist cinizam i potcenjivanje naše inteligencije, jer okolnosti se nisu suštinski promenile. Situacija za Srbe u Hrvatskoj danas se može uporediti sa stanjem uoči izbijanja poslednjeg rata. I to u UNHCR-u dobro znaju. Poštenije bi bilo da su saopštili da je 20 godina izbeglištva bilo dovoljno i da oni više ne mogu pomoći – izjavio je za "Vesti" Savo Štrbac direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas.
U UNHCR-u objašnjavaju da oni ni ne daju ni ne ukidaju izbeglički status, već da je to u nadležnosti zemalja koje prihvataju izbeglice, a UNHCR pruža delimičnu pomoć samo onim državama koje nisu u stanju da same isfinansiraju ljude sa privremenim izbegličkim statusom na svojoj teritoriji.
– Mi smo preporučili da se ove godine započne i do 2017. godine ukine izbeglički status, jer on može da bude samo privremen, a ne i trajan. Izbeglički život je kao život u čekaonici i želimo da se taj problem konačno reši. Prošlo je skoro dve decenije, mnogi ljudi su se integrisali i uzeli državljanstvo zemlje u koju su došli kao izbeglice, neki otišli u treće zemlje ili se vratili – kaže za "Vesti" Melita Šunjić iz UNHCR-a u Briselu.
Savo Štrbac navodi da je oko 300.000 ljudi izbeglo iz Hrvatske poslednje decenije 20. veka, da je od tog broja hrvatsko državljanstvo uzelo 133.000 Srba, ali da nije reč o trajnom povratku.
– Hrvatski podaci kažu da se od tih 133.000 Srba-povratnika i državljana Hrvatske, samo 38 odsto, uglavnom starijih od 65 godina, zaista vratilo i živi u Hrvatskoj, 17 odsto ih je u međuvremenu umrlo, dok 45 odsto ima hrvatski pasoš ali živi u Srbiji i zemljama regiona, jer se nisu stvorili uslovi za povratak – napominje Štrbac.
Vladimir Cucić komesar za izbeglice rekao je medijima da su u Komesarijatu svesni da ovo pitanje ne može trajati beskonačno i da se mora zatvoriti.
-Nismo Palestina da se ljudi u petoj generaciji rađaju kao izbeglice, ali se taj problem ne rešava tako što ugasite svetlo i zalupite vrata. Ovo se mora rešavati najmanje onoliko koliko traje regionalni proces, uključujući regionalni stambeni projekat – ukazuje Cucić.
UNHCR takođe preporučuje i dalje unapređenje Regionalnog procesa nalaženja trajnih rešenja koji su zemlje u regionu dogovorile u cilju rešavanja problema raseljenosti. Proces uključuje i Regionalni program stambenog zbrinjavanja (RSP), koji ima za cilj da obezbedi stambena rešenja za 27.000 porodica izbeglica i interno raseljenih lica u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here