Tanjug
Mladen Šarčević

Zatvaranje Evropskog univerziteta zbog neposedovanja akreditacije i smena dekana Akademije umetnosti Alfa univerziteta jer nije ispunjavao uslove da bude na njenom čelu, samo su uvod u mere koje treba da uvedu red u visoko obrazovanje, kaže ministar prosvete Mladen Šarčević.

Sporne akreditacije nisu najveći problem, već nepostojnje trajnih bankarskih garancija za rad većine privatnih visokoškolskih ustanova u Srbiji, kaže Šarčević za “Politiku”.

Kako navodi, do sada su privatni fakulteti uglavnom dobijali privremene, polugodišnje garancije od banaka.

“Ako imate visokoškolsku privatnu ustanovu bilo kog ranga morate imati deponovane pare u vrednosti koju banka garantuje da bi sutra, ukoliko vam se nešto desi, ukoliko se univerzitet zatvori, vaši studenti mogli da pređu na druge fakultet o vašem trošku. Koliko imate studenata, puta cena školarine, to je iznos koji će ubuduće morati da bude deponovan u banci kao garancija rada svake privatne viskoškoske ustanove”, rekao je Šarčevih i dodao da bankarska garancija može biti i nekretnina, a ne samo novac.

Prema njegovim rečima, pomenuta bankarska garancija je jedna od najbitnijih stavki koju je trebalo da proverava inspekcija, ali da to nije rađeno.

Kada je reč o studentima ugašenog Evropskog univerziteta, ministar kaže da su bezbedni, jer je akreditacija istekla Univerzitetu, a ne pojedinačnim fakultetima.

“Oni su ponovo podneli zahtev i dok ne dobiju akreditaciju trebalo bi da priđu nekom drugom univerzitetu da bi studenti mogli da nastave studiranje što pre”, objasnio je Šarčević.

Prema njegovim rečima, akademsko obrazovanje u državnom sektoru je najbolje, a najveći problem predstavljaju strukovne studije u kojima “pola kadra ne valja”.

Najavljuje da planira zamenu tih profesora mladim ljudima koji su tek doktorirarli.

Ministar prosvete je naglasio i da postoji potreba za uređenjem svih nivoa školstva, jer stanje, kako kaže nije sjajno ni u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju.

1 COMMENT

  1. “… a najveći problem predstavljaju strukovne studije u kojima „pola kadra ne valja“. ”
    Ova izjava je apsolutno na mestu. Danas su na sceni “ispitivaći ” koji nikakvo znanje ne prenose učenicima već samo Ispituju gradivo koje nisu predavali učenicima pri čemu su ekstremno oštri i detaljni …ko traži literaturu , uglavnom biva upućen na internet uz opasku da se “malo potrudi ” .
    Deca gube volju za učenjem i napuštaju studije razočarani i nemoćni da sami isteraju pravdu i dobiju prave profesore koji će im omogućiti nova znanja. Ako se ovaj problem ne reši kako treba , Srbija ostaje u mraku sa nabeđenim doktorima i akademicima .

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here