B. Cvetojević
Sačuvati veru i tradiciju: Koledž "Sveti Sava"

Snovi sanjani dugi niz godina uskoro će postati stvarnost! Srpska zajednica u Australiji dobila je svoju prvu zvaničnu školu, koja bi trebalo da počne s radom 28. januara 2021.

Registracija od strane Komisije za obrazovane standarde Novog Južnog Velsa potvrdila je da Koledž Svetog Save u sidnejskom naselju Varovil ispunjava sve neophodne uslove, da su nastavni plan i program u skladu s državnim normama i da škola ima sve kapacitete da počne sa obrazovanjem novih naraštaja.

Prema rečima protojereja-stavrofora Radeta Radana, člana Upravnog odbora Koledža, škola će biti svetionik pravoslavlja i svetosavlja, zalog za budućnost i očuvanje srpskog naroda, vere, kulture i tradicije na Petom kontinentu.

U razgovoru za “Vesti”, otac Radan je između ostalog najavio početak upisa od 1. avgusta ove godine i posebno podvukao značaj dobijene dozvole za rad od strane državnih organa.

– Čitav proces prijavljivanja za registraciju škole bio je istinski poduhvat. Sama priprema neophodne dokumentacije je trajala više od šest meseci, a na tom poslu bili su angažovani pravnici, konsultanti, finansijski savetnici… Otvoriti školu nije lako. Postoji niz propisa koji mora da se ispune i uglavnom se usput nauče mnoge veoma korisne stvari, kojih se čovek nikada ne bi setio, ali država je sve te detalje obuhvatila kroz razne zakonske norme, procedure i polise.

O čemu ste naročito morali da vodite računa?

– S obzirom na to da je naš Koledž privatna škola, odnosno nezavisna škola, kako to državni organi kategorizuju, u procesu registracije morali smo da pratimo razne smernice – kako obrazovne, tako i duhovne, nacionalne i zakonske. To smo sve morali da ispunimo, a da uz to celokupna dokumentacija koju smo pripremili odiše etosom i ciljem naše škole. To je sve ispunjeno i Bogu hvala u januaru ćemo otvoriti vrata Koledža za prve đake.

Kakav je bio odziv članova zajednice za pohađanje Koledža i kako će zainteresovani moći da upišu decu u prvu školsku godinu?

– U proteklom periodu imali smo stotinak zainteresovanih za upis u predškolsko i u prva dva razreda osnovne škole. Imamo i onih koji su se javili i pokazali interesovanje da upišu decu u periodu od 2022. do 2025. godine. Upis za 2021. počeće 1. avgusta i procedura je veoma jednostavna. Dovoljno je samo da roditelji posete internet sajt Koledža na adresi www.stsavacollege.net i popune obrazac koji

e tamo uskoro biti postavljen. Čim primimo popunjeni formular odmah ćemo odgovoriti, zakazati termin svim zainteresovanima i početi s upisivanjem.

Prema planu Koledža, u prvoj nastavnoj godini imaćete samo predškolsko, prvi i drugi razred. Kada i kojom dinamikom će se uvoditi stariji razredi?

– Plan je da otvaramo po jedan razred godišnje. Dogodine će deca koja se sada upisuju u drugi razred formirati treći, pa zatim četvrti i tako ćemo ići korak po korak. Na ovakvo rešenje smo se odlučili iz više razloga. Prvo, finansijski ne bismo mogli da odmah otvorimo sve od prvog do 12. razreda. Drugo, smatrali smo da takav početak ne bi bio baš mudra ideja. Naime, pokrenuti jednu novu školu znači da treba utemeljiti kulturu škole u najširem smislu. Zbog toga i krećemo od najmlađih, od predškolskog i prva dva razreda. Želimo da to najpre uradimo s njima, da u njih usadimo ono što smatramo etosom naše škole, i da to polako i postepeno izgrađujemo u deci i u porodicama koje će biti okupljene oko Koledža.

Srpski jezik će biti jedan od obaveznih nastavnih predmeta. Na koje ćete još načine i kroz koje nauke negovati nasleđe?

– Naše nasleđe treba da prožima sve što se bude učilo na Koledžu. U nižim razredima kod dece treba utemeljiti vrednosti, kako duhovne, tako i kulturne i nacionalne. Školskim programom akcenat će biti stavljen na srpski jezik, jer je to preduslov da se grade i nadograđuju sve te vrednosti i nasleđe našeg naroda. To će biti kompleksan zadatak i zbog toga se temeljno radi na nastavnom programu, koji će i za decu u istim razredima morati da bude modifikovan i prilagođen njihovom predznanju. Kao što je poznato, među našom decom u Australiji ima onih koji gotovo uopšte ne govore srpski jezik, ima onih koji znaju delimično, a imamo i decu koja maternji govore savršeno dobro. Sve zavisi od njihovog kućnog ambijenta i volje i želje roditelja da ih uče jezik. Zato će se uraditi program koji će omogućiti da svaka od ovih kategorija đaka može da stiče znanje u svom tempu, da oni koji ne znaju ništa da nauče nešto i da steknu osnove da krenu dalje, a oni koji se već služe srpskim da nadograđuju svoje znanje iz jezika.

Kojim još predmetima će se negovati srpski koreni?

– Kada je reč o negovanju kulture, poseban akcenat biće na predmetima poput istorije i geografije. Ali, ono što je najvažnije, naše nacionalno nasleđe treba da natopi kompletan program i o tome smo vodili računa u pripremi. I država nas je pitala: “Šta mislite da radite i na koji način?”. Tada smo vrlo jasno naveli da ćemo biti srpska pravoslavna škola, ali da će među učenicima biti i druga deca, koja nisu našeg roda, ali svakako jesu naše vere. Imaćemo sigurno grčke i ruske dece, a možda i pravoslavnih naroda iz drugih kultura. Naša zamisao je da pravoslavne vrednosti koje čine srpski narod onim što jeste budu u svakom pogledu suština obrazovanja naše dece.

Kako biste u najkraćem opisali viziju za budućnost srpskog Koledža Sveti Sava?

– Ovo je prva srpska škola u Australiji i cilj nam je da je izgradimo sve do 12. razreda i da se u budućnosti u njoj obrazuju svi uzrasti srpske mladosti. Želimo da škola bude otvorena i da bude svetionik pravoslavlja i svetionik svetoslavlja za sve one koji će da dođu ili prođu pored nje, za svu decu koja budu pohađala školu, kao i za one koji budu dolazili u kontakt s decom iz naše škole i njihovim roditeljima.

Koliko u tom smislu Koledž može da bude zalog za opstanak i budućnost celokupne srpske zajednice na Petom kontinentu?

– Obezbediti nastavak života i rada srpske zajednice znači pre svega raditi na očuvanju vere, jezika i kulture, kao i osećaja pripadnosti. Vrlo je značajno što smo krenuli ovim putem, osnivanjem obrazovnih institucija. Moto našeg Koledža je “Put koji vodi u život” (Path to life), a to je put koji vodi Hristu. Taj moto je naš osnovni cilj i naša pokretačka snaga da istrajemo u ovoj nameri. Samo se molimo Gospodu da uspešno izvršimo zadatak koji nam je od Boga i dat. A to je da završimo Koledž Svetog Save, da počne s radom i da se ta misija naše škole nikada ne završi, već da traje večno – poželeo je otac Rade Radan.

Mali fudbaleri Belih orlova sa roditeljima i članovima uprave kluba na sređivanju koledža

I Melburn ima uslove za školu

Srbi koji žive širom Australije u poslednje vreme sve češće postavljaju pitanje da li će u doglednoj budućnosti podvig poput Koledža Svetog Save moći da se pokrene i u nekom drugom gradu, u kojem postoji brojnost naše zajednice, pre svega u Melburnu, Pertu i Brizbejnu.

– U razgovoru sa braćom sveštenicima iz cele Australije, znamo da i drugde, a naročito u Melburnu, raspolažu potrebnim finansijskim i drugim uslovima. Tamo imamo crkve s velikim imanjima i mnogo srpskog naroda, tako da nema razloga zbog kojeg se deo pepela Svetog Save ne bi spustio i na tamošnje tlo i da se podignu nove srpske škole, kako u Melburnu tako i u drugim gradovima u kojima za to postoje uslovi – kaže otac Rade.

Kula Svetog Save od australijskog kamena

Jedan od prepoznatljivih simbola Koledža biće Kula Svetog Save, koja se nalazi na ulazu u školsku zgradu. Trenutno se radi na oblaganju kule belim peščanikom.

– Kula krasi ulaz u zgradu koledža i biće svojevrsna vizuelna lična karta naše škole. Hteo bih da naglasim da se ti radovi obavljaju zahvaljujući dobroti Crkvenog odbora Katedralnog hrama Svetog Georgija u Kabramati, na čelu sa parohom protom Đurom Đurđevićem i upravnim odborom. Oni su odlučili da finansiraju oblaganje kule prelepim belim kamenom. Inače, kula se gradi prema projektu arhitekte iz Srbije, Ljubice Bošnjak, koja je poznata po projektovanju crkava. Građena je u moravskom stilu, a oblaže se lokalnim kamenom. Dakle simbolično, kula će odisati arhitektonskom lepotom naše drage Srbije, a biće ukrašena australijskim kamenom, tako će na svojevrstan način da objedini dve kulture i dva podneblja u jednu celinu – objašnjava protaRadan.

Završni radovi na sportskim terenima

Kako napreduju radovi na izgradnji glavne zgrade i pratećih objekata?

– Radimo punom parom i uz Božju pomoć završićemo do januara. Mnogo je urađeno na izgradnji, naročito u poslednjih godinu dana. Da bismo mogli da otvorimo školu, celo imanje Koledža mora da bude sređeno i urađeno po australijskom standardima. Trenutno se završavaju dva fudbalska terena. Čak 80.000 tona zemlje dovučeno je na imanje, kompaktirano i poravnato. Sada predstoji sadnja trave, a uskoro i izgradnja puteva i parkinga na imanju. Takođe, završavamo i unutrašnjost škole, učionice, crkvu i druge prostorije – kaže otac Rade.

Srbi pomažu novcem i radom

Kada se ušlo u ozbiljan projekat izgradnje Koledža, pokrenuta je i akcija “1300 kaplara”, u sklopu koje su članovi srpske zajednice donirali sredstva kako bi pomogli da ova značajna institucija za naš narod bude završena. Da li ste očekivali da će se ovoliko ljudi odazvati?

– Nije mi ni najmanje iznenadio veliki odziv jer znam od kog naroda potičem. Srbi su pomagali ovaj projekat od samog početka svojim novčanim darovima, ali i velikom žrtvom koju su ulagali kroz učešće u izgradnji objekata na našem prekrasnom imanju. Sve to me ne iznenađuje, već samo okrepljuje moju veru da smo na pravom putu, na putu koji vodi u večnost.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here