EPA
epa08316948 People queue outside a Centrelink office before opening, in Bondi Junction, Sydney, Australia, 24 March 2020. Centrelink offices around Australia have been inundated with people attempting to register for the Jobseeker allowance in the wake of business closures due to the COVID-19 coronavirus pandemic. EPA-EFE/JOEL CARRETT AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUT

Savezni blagajnik Džoš Frajdenberg je obvestio javnost da je čak 90 odsto radnih mesta izgubljenih u septembru u Australiji bilo u Viktoriji. Kako je naglasio, ovo je upozoravajući podsetnik za sve u zemlji zbog čega je neophodno da se svi pridržavaju plana za bezbedno otvaranje australijske ekonomije dogovorenog na Nacionalnom kabinetu.

Državni podaci pokazuju da je još 138.000 radnih mesta izgubljeno prošlog meseca, u jeku borbe dve najmnogoljudnije australijske države sa produženim merama zaključavanja.

Nacionalna stopa nezaposlenosti je porasla sa 4,5 na 4,6 odsto, s tim da se veliki broj ljudi više i ne prijavljuje da traži posao, što je glavni razlog zbog kojeg stopa nezaposlenosti nije i viša.

Prema rečima Frajdenberga, stopa nezaposlenosti od 4,6 odsto nešto je bolja od one koja se očekivala.

– Ukupna stopa nezaposlenosti ne govori mnogo o uticaju zatvaranja u Novom Južnom Velsu i Viktoriji na tržište rada – rekao je Fradenberg i saglasio se da je stopa prijavljivanja ljudi za posao opala, te da još uvek mnogo Australijanaca radi nepotpun broj sati ili ih nema uopšte.

Stopa učešća na tržištu rada je dostigla najniži nivo u poslednjih 15 meseci, sa svega 64,5 odsto ljudi starijih od 15 godina koji trenutno rade ili aktivno traže posao.

Tržišta rada Novog Južnog Velsa i Viktorije, sa ukupnim udelom od blizu 60 odsto zaposlenih u Australiji, značajno su uticali na nacionalne brojke. Prošlog meseca došlo je do velikog pada zaposlenosti u Viktoriji, čak 123.000 ljudi je ostalo bez zaposlenja, a u Novom Južnom Velsu 25.000 ljudi. To je ponovo veliki broj nakon značajnog pada od 173.000 u avgustu.

Nacionalne brojke delimično su nadoknađene povećanjem od 31.000 novih radnih mesta u Kvinslendu, gde su se uslovi oporavili od kratkog zatvaranja početkom avgusta.

I obim ekonomske štete od zatvaranja dve države sada postaje sve jasniji. U poslednja tri meseca učešće u radnoj snazi opalo je za 333.000 ljudi, a zaposlenost je pala za ukupno 281.000 ljudi.

Sada je zaposleno 111.000 ljudi manje nego pre prvih lokdauna zbog kovida u martu 2020. Ekonomisti upozoravaju da će biti potrebni meseci da se broj zaposlenih poveća. S druge strane, stižu upozorenja da ekonomska priča nakon otvaranja država može brzo da se prebaci sa nedovoljno posla na nedovoljno resursa, odnosno radnika.

Više žena izgubilo posao

Između juna i septembra, kada je došlo do zatvaranja država, uglavnom su žene bile te koje su izgubile posao. Nešto više od 281.000 radnih mesta je nestalo, s tim da je od toga bilo 60 odsto poslova koji su pripadali ženama. Muškarci su izgubili 112.000 poslova, a žene 169.000.

Većina gubitka posla dogodila se na poslovima sa skraćenim radnim vremenom, koje su uglavnom imale žene. Posao sa punim radnim vremenom smanjen je za 46.400 radnih mesta, ali je posao sa skraćenim radnim vremenom smanjen za čak 234.800 pozicija.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here