U zavičaj sa glavom u torbi

0

Radovi na Koridoru 10 svečano otvoreni, a autoput i dalje prepun opasnih, neobeleženih rupa
 

Kako bi se posao ubrzao, rekao je tada predsednik Boris Tadić, nadgledaće ga Nacionalni savet za infrastrukturu, na čijem je čelu on lično, dok je zaključeno da operativan rad ne može da vodi Javno preduzeće "Putevi Srbije", te je osnovana državna firma "Koridor 10".
 

Ravno godinu dana kasnije, vlast je zaključila da ni "Koridor 10" ne može da izvede posao koji debelo kasni, pa je ono ugašeno, a osnovano novo – "Autoputevi Srbije". Ta firma je treća u nizu koja će se baviti poslom za koji je Vlada rekla da je prioritet nad prioritetima. Skupljeno je oko 1,2 milijarde evra, ali je u prvoj godini od predviđenih 250 izgrađeno tek 47 kilometara.

 

Posledice sukoba Dačić-Mrkonjić?

Problem sa gradnjom Koridora 10 pokrenuo je pitanje odgovornosti, te je krenulo i upiranje prstom u moguće krivce. Za Mrkonjića je to, navodno, direktor "Puteva Srbije" Zoran Drobnjak, po medijima je kritikovan i rad Zorana Lilića, predsednika UO "Puteva", a neki su konačno kritikovali i samog Mrkonjića kao ministra infrastrukture. Uveliko se spekuliše da je na delu sukob lidera SPS-a Ivice Dačića i njegovog partijskog kolege Mrkonjića oko toga da li bi kadrove SPS-a trebalo smenjivati ili ne. Navodno, Dačić je protiv smena jer mu ne trebaju unutrašnji problemi uoči partijske skupštine, dok je Mrkonjiću prekipelo i traži da odu ljudi koji ne rade dobro posao, pa makar bili i kadrovi SPS-a. Sumnja se i da je sukob Dačić-Mrkonjić dublji, te da će ministru infrastrukture partijske moći biti značajno manje posle septembra, za kad SPS planira kadrovsko "renoviranje".

 

– Ja sam bio u zabludi kad sam tvrdio da imamo sjajne inženjere. Imali smo ih. Sada moramo ponovo da stvaramo generaciju mladih stručnjaka koji će biti spremni da realizuju velike projekte. Bez obzira na probleme koje smo imali, uveren sam da ćemo Koridor 10 završiti do maja 2012. kako je i predviđeno – izjavio je Milutin Mrkonjić.
 

Gde ima velikog novca ima i mogućnosti za korupciju, a pokazuje se i sposobnost ljudi da upravljaju. Upravo u ovome leži glavni problem Koridora 10, smatra Danilo Šuković iz Saveta za borbu protiv korupcije.
 

– Pokazuje se sva neefikasnost državne uprave i korupcija. Podsetio bih da izgradnju puteva u Srbiji po pravilu prate afere, od lokalnih predizbornih do koncesije za gradnju autoputa Beograd-Požega – dodaje Šuković.
 

Ekonomista Ljubomir Madžar podseća da su čak u vreme sankcija vlade Srbije uspevale da izgrade više kilometara nego vlade u poslednjih deset godina.
 

– Naša Vlada je veoma neefikasna zato što je sastavljena od jedne široke koalicije koja se teško dogovara. A veliki projekti, poput Koridora 10, traže koordinaciju i saradnju više resora. Studije izvodljivosti i projekti se ne rade dovoljno dobro, a izgleda i nedovoljno stručno. Sve je to jedno usko grlo domaće infrastrukture – ocenjuje Madžar.
 

Zamisao Vlade je da se osnivanjem preduzeća "Autoputevi Srbije" država oslobodi tega lošeg poslovanja "Puteva Srbije", ali i kako bi se odgovaralo direktno premijeru i predsedniku. Posao je skup, staje više od milijardu evra samo na drumskom delu koridora koji se gradi od 1979. godine, a status međunarodnog koridora dobio je 1997. Ali, isto tako će taj autoput donositi godišnje prihode od bezmalo milijardu evra, te će se dugovi brzo vratiti.

 

Čekajući ašove i pruge

Ako poverujemo vlasti, prvo će se raditi na deonici od Horgoša do Novog Sada, a do kraja aprila počeće radovi i na deonici od Niša do Dimitrovgrada. Paralelno
će se raditi na obilaznici oko Beograda i nekoliko manjih deonica između Leskovca i granice sa Makedonijom. Ogroman posao čeka i železnički deo koridora.
– Mene je dočekalo da uradim reformu Železnice, jer ovaj sistem ne može stalno da preživljava uz državne subvencije koje ove godine iznose oko 12 milijardi dinara. Reforma Železnice podrazumeva odvajanje saobraćaja od infrastrukture i definisanje statusa ćerki firmi. Ubeđen sam da ćemo u naredne dve i po godine uspeti da završimo reformu Železnice i otvorimo pruge tako da transport bude dostupan i drugim prevoznicima. Jedan od važnih infrastrukturnih razvojnih projekata jeste rekonstrukcija pruge Beograd-Bar, koja je projektovana za brzine od 70 do 90 kilometara na sat, a nije remontovana 30 godina – upozorio je Mrkonjić.

 

Da su vlade u poslednjoj deceniji godišnje gradile samo po 50 kilometara autoputa, Srbija bi imala gotov i Koridor 10 i deo autoputa "Južni Jadran". Ono što je nedavno teško kroz zube procedio ministar Mrkonjić je najistinitija "dijagnoza" srpskog autoputa:
 

– Godinama niko nije brinuo o Koridoru 10, a sad se čude zbog problema koji nastaju.
 

Gordana Milanov, Pariz

Šteta za srpske pejzaže

Gordana Milanov iz Pariza bar jednom godišnje ide u Srbiju na odmor kolima i ne krije da se uvek iznervira:
– Kako se stvari odvijaju, kod nas
će izgleda loši putevi biti zauvek. Ili nas možda na bolje stanje može naterati ulazak u Evropsku uniju. Zaista, u Srbiji je to katastrofa. Autoput od Beograda prema jugu je u prvom delu dobar, a što se ide južnije sve je tragičniji. Zaista bi bio red da se stanje na putevima popravi, sredi, da se u njih više ulaže, jer ako hoćemo da nam dolaze stranci, upravo o tome bismo trebali da vodimo računa. Zaista je šteta da naše prekrasne pejsaže kvari ta muka na "praistorijskim" putevima.             O. Đ.

 

 

Goran Novaković, Kirhberg

Svake godine režu vrpcu

– Vozićemo se dobrim putevima kada dođu neki ozbiljniji ljudi na vlast i kada u to budu uložene pare. Dovedu dve-tri mašine, nekoliko političara i navodno otvaraju autoput. Sledeće godine dovedu još dve-tri mašine i opet režu vrpcu. Ne vidim nikakvo poboljšanje. Gde su tolike pare koje se naplaćuju od putarine? I, još nešto, gradonačelnici u većini gradova, pa i Ničić u Zaječaru, za Novu godinu dovedu estradne umetnike za velike pare umesto da ulažu pare u nešto korisnije. Doček je jedno veče, a pare su otišle – kaže Goran Novaković iz Kirhberga u Švajcarskoj, rodom iz Zaječara.                                               Ž. M.

 

Milisav Radivojević, Pariz

Manja nervoza avionom

Milisav Radivojević je u prestonicu Francuske pre 36 godina došao iz Batočine. Jedan do dva puta godišnje išao je kolima prema rodnoj grudi, a kako je sada 64-godišnjak, radije bira autobus ili avion, jer se, kako kaže, manje nervira:
– Uveren sam da u zemlji ima novca. Ja bih puteve ubrojao u prioritetne stvari. Naš narod nije bogat, tvornice automobila nam ne rade, nemamo para za nova kola, stara moramo da popravljamo, pa ako popravljamo stara kola, neka nam država popravlja stare puteve. Ja se i dalje nadam da će se putevi kroz Srbiju normalizovati.       O. Đ

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here