Tog 17. marta 2004. godine više od 50.000 Albanaca, zapaljena lažnom vešću od ubistvu dečaka u reci Ibar, krenulo je na Srbe. Počeo je pogrom, strahovit talas nasilja koji će se zauvek pamti kao "Kristalna noć na Kosovu", praćena slikom razularene mase koja navija, dok čovek na krovu crkve manijački, rukama i nogama, lomi krst sa crkve Svetog Ilije u Podujevu. I pobednički ga baca na zemlju.
Reka mržnje i nasilje začas se razlila ka sredinama gde žive Srbi. Sa solitera južne strane Ibra, koji deli Kosovsku Mitrovicu, albanski snajperista je ubio Borivoja Spasojevića (53) i Janu Tučev (36). Ka Čaglavici, srpskom mestu nadomak Prištine, krenulo je više hiljada Albanaca. Sličan scenario i u Kosovu Polju, Obiliću, Uroševcu, Đakovici, Prizrenu… za dva nepuna dana Srbi su bili proterani iz gradova.
Ubijeno je 19 osoba – osam Srba i 11 Albanaca, dok se dvoje Srba još vode kao nestali. Povređene su 954 osobe, među njima 143 srpske nacionalnosti i desetine pripadnika međunarodnih snaga koji su se sukobili s Albancima štiteći Srbe i njihovu imovinu od napada. Proterano je 4.012 Srba, etnički očišćeno šest gradova i devet sela, a porušeno je, zapaljeno ili teško oštećeno 935 srpskih kuća, kao i 35 pravoslavnih crkava i manastira, među kojima 18 spomenika kulture. Ni 10 godina kasnije za te zločine niko nije odgovaro. Deceniju kasnije, broj Srba je drastično smanjen. Na prste se broje oni koji su se posle albanskih napada, pljačke i paljevina vratili u svoje domove.
Rušili i svetinje Do temelja su srušeni manastir Devič kod Srbice i konaci manastira Svetih Arhangela kod Prizrena. U Prizrenu su izgorele i crkve Bogorodice Ljeviške iz 14. i Svetog Đorđa iz 16. veka. Uništene su i grobnice cara Dušana u manastiru Svetog Arhangela, i Svetog Joanikija Devičkog u manastiru Devič kod Srbice. Spaljena je i Prizrenska bogoslovija, a oskrnavljeno desetine srpskih gorbalja. Nestalo je ili oštećeno više od 10.000 freski, ikona, odeždi i drugih crkvenih relikvija.
MEDIJI DO DANAŠNjIH DANA ĆUTALI O POZADINI ZLOČINA PRE DECENIJU Lažni povod za Vest o navodnom napadu na abansku decu pored Ibra u dramatičnom tonu preneli svi kosovski mediji, posle čega se krenulo u rušilački pohod Sve je počelo s vešću. Razornom vešću, koja je iznedrila pogrom. Ni za vest, ni za pogrom niko nije odgovarao. Ne uzimajući u obzir činjenice kosovske televizijske stanice objavile su vest – nevina albanska deca udavila su se u hladnoj reci Ibar bežeći od Srba koji su jurili sa psom. Kukavički, brutalan i etnički motivisan zločin, zaključili su očas posla. Dok su predsatvnici Unmika vapili da nema aposlutno nikakve potvrede za takvu tvrdnju, Radio televizija Kosova je dizala je prašinu. J. L. PETKOVIĆ
Ko je Halit Berani? Ime Halita Beranija utkano je u mnoge događaje koje definišu sudbinu Srba na Kosovu. Mnogo puta je dizao prašinu svojim lažnim izveštajima i izjavama. Prema pisanju "Vol strit džurnala", Berani, "bivši glumac sa bradom Karla Marksa" tvrdio je da čuo od meštana blizu Trepče da kamioni ulaze puni, a da izlaze prazni, i da se oseća čudan miris.
|