Uređenje Svetosavskog platoa, jednog od najvažnijih i najposjećenijih prostora u Beogradu, dobiće po završetku radova izgled dostojan najznačajnijeg verskog i kulturnog simbola srpske prestonice.
Podsetimo, Prvi deo novog platoa, između Male crkve, Hrama i parohijskog doma, završen je u aprilu 2025. godine. Time je zaokružena prva faza radova, koja obuhvata oko 20 odsto ukupne površine predviđene za rekonstrukciju. Na ovom delu izvedena je nivelacija terena u tri nivoa – sa stepeništima, kosinama i rampama – kako bi pristup bio lakši i osobama sa smanjenom pokretljivošću. Površine su popločane masivnim kamenim pločama postavljenim na betonsku podlogu, čime je obezbeđena trajnost i otpornost na habanje.
Sačuvana su postojeća stabla, formirane su zelene niše, a postavljen je i automatski sistem za navodnjavanje. Deo prostora već je otvoren za posetioce, pa se Hramu sada može pristupiti i iz pravca Katanićeve ulice.
Prema nedavnoj najavi Aleksandra Šapića, gradonačelnika Beograda, ovaj obiman posao trebalo bi da bude gotov do kraja 2026. godine. On je napomenuo da će se to poklopiti sa gradnjom garaže u Skerlićevoj ulici, i da bi mesec posle toga bi trebalo da bude gotov i plato kod Hrama.
Projekat i idejno rešenje
Idejno rešenje uređenja potpisale su arhitekte Branislav Mitrović i Dejan Miljković, uz saglasnost Srpske pravoslavne crkve i Patrijaršije. Projekat predviđa da plato postane jedinstven javni prostor koji će objediniti duhovnost, tradiciju i savremenu urbanističku estetiku.
Kako bi Hram tokom rekonstrukcije ostao otvoren za vernike i posetioce, radovi se sprovode fazno. Tokom većih verskih praznika i letnje turističke sezone ne planiraju se zatvaranja većih delova platoa, što je bio jedan od zahteva SPC.
Više zelenila i prirodnih materijala
Planirano je da veći deo platoa bude ozelenjen – biće posađeno između 400 i 500 novih stabala, dok će postojeće zelenilo biti sačuvano. Površine se popločavaju prirodnim kamenom, a deo prostora pretvoriće se u parkovsku zonu sa klupama, ambijentalnim osvetljenjem i mestima za odmor. Na platou će se nalaziti i nova fontana, dok je postojeća uklonjena, a kompletna rasveta biće zamenjena modernom LED opremom. Na ovaj način prostor će zadržati svečani karakter, ali i postati funkcionalan javni trg koji može da primi veći broj posetilaca tokom verskih i kulturnih manifestacija.
Finansiranje i dodatni sadržaji
Rekonstrukciju zajednički finansiraju Grad Beograd i Vlada Republike Srbije, a u širu investiciju ulazi i izgradnja podzemne garaže u Skerlićevoj ulici, između Hrama i Narodne biblioteke Srbije. Garaža, kapaciteta oko 370 parking mesta, trebalo bi da značajno rastereti okolne ulice koje su trenutno preopterećene parkiranim vozilima. Površina čitavog platoa iznosi oko 40.000 kvadratnih metara, a nakon završetka svih faza predviđena je i izgradnja Patrijaršijskog doma, čime će prostor dobiti i institucionalni okvir Srpske pravoslavne crkve.
Glavni gradski urbanista Marko Stojčić ocenio je da je rešenje arhitektonski skladno i da će novi plato „spojiti monumentalnost Hrama sa prijatnim i funkcionalnim javnim prostorom“.
Novi simbol Beograda
Cilj uređenja Svetosavskog platoa jeste da se oko Hrama Svetog Save stvori jedinstvena ambijentalna celina – spoj duhovnog, kulturnog i svakodnevnog života Beograđana. Kada radovi budu završeni, plato bi trebalo da postane jedno od najreprezentativnijih mesta u gradu, simbol Beograda koji jednako pripada i vernicima i građanima, i domaćima i turistima.