Nemačka se početkom 2026. suočava sa novim ekonomskim izazovom: vlada kancelara Fridriha Mercа odlučila je da od 1. januara 2026. ponovo poveća zakonsku minimalnu satnicu. Iako se ta mera politički predstavlja kao korak ka većoj socijalnoj sigurnosti, novo istraživanje Ifo instituta ukazuje na to da bi posledice za brojne kompanije mogle biti izrazito negativne.
U trenutku kada se nemačka privreda već bori sa nizom problema – od visokih troškova energije do sve češćih stečajeva – poslodavci upozoravaju da bi dalji rast minimalne satnice mogao biti kap koja preliva čašu.
Prema istraživanju sprovedenom u oktobru 2025. na uzorku većem od 4.600 preduzeća, čak 37 odsto svih ispitivanih firmi izjavilo je da će biti direktno pogođeno povećanjem minimalne satnice. Među njima je više od petine (21,7 odsto) reklo da planira smanjenje broja zaposlenih. To znači da bi mnogi radnici u sektorima sa niskim platama mogli izgubiti posao upravo zbog mere koja je trebalo da im pomogne.
Istraživač Ifo instituta Sebastijan Link upozorava da poslodavci ovaj rast minimalne plate doživljavaju kao “značajan porast troškova rada”, što u trenutku ekonomske slabosti može biti pogubno. Osim otpuštanja, značajan broj kompanija najavljuje smanjenje investicija, što dugoročno usporava razvoj, kao i povećanje cena proizvoda i usluga, što ponovo pogađa potrošače.
Najnovije povećanje minimalne satnice sprovešće se u nekoliko koraka: nakon što je 2025. porasla na 12,82 evra, 2026. će iznositi 13,90 evra, a već 2027. planirano je novo povećanje na 14,60 evra po satu. Zanimljivo je da, iako je povećanje 2026. nominalno manje od onog iz 2022, reakcije kompanija danas su znatno jače. Na primer, pre povećanja iz 2022. samo je 10,6 odsto pogođenih firmi razmatralo smanjenje broja zaposlenih, dok ih sada ima više nego dvostruko.
Neke privredne grane posebno su izložene. Najpogođenije je ugostiteljstvo, gde 77 odsto preduzeća isplaćuje plate niže od budućeg minimalca. Slede trgovina sa 71 odsto, te tekstilna i prehrambena industrija, sa 62 odnosno 59 odsto preduzeća koja će povećanje direktno pogoditi. U sektorima poput građevinarstva ili mašinstva zahvaćen je znatno manji udeo firmi, delom i zbog već postojećih viših sektorskih minimalnih plata. Sve u svemu, kompanije očekuju pad profitabilnosti (51 odsto) i smanjenje konkurentnosti (36,7 odsto).
Iako ukupno gledano samo 5,8 odsto radnih mesta u Nemačkoj zavisi od minimalne satnice, u nekim sektorima – posebno u ugostiteljstvu – gotovo svako četvrto radno mesto direktno je vezano za nju. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da bi naglo povećanje minimalne satnice moglo pokrenuti lančanu reakciju otpuštanja, zatvaranja firmi i rasta cena, što bi dodatno opteretilo već krhku nemačku privredu.
Nemačka se početkom 2026. suočava sa novim ekonomskim izazovom: vlada kancelara Fridriha Mercа odlučila je da od 1. januara 2026. ponovo poveća zakonsku minimalnu satnicu. Iako se ta mera politički predstavlja kao korak ka većoj socijalnoj sigurnosti, novo istraživanje Ifo instituta ukazuje na to da bi posledice za brojne kompanije mogle biti izrazito negativne.
U trenutku kada se nemačka privreda već bori sa nizom problema – od visokih troškova energije do sve češćih stečajeva – poslodavci upozoravaju da bi dalji rast minimalne satnice mogao biti kap koja preliva čašu.
Prema istraživanju sprovedenom u oktobru 2025. na uzorku većem od 4.600 preduzeća, čak 37 odsto svih ispitivanih firmi izjavilo je da će biti direktno pogođeno povećanjem minimalne satnice. Među njima je više od petine (21,7 odsto) reklo da planira smanjenje broja zaposlenih. To znači da bi mnogi radnici u sektorima sa niskim platama mogli izgubiti posao upravo zbog mere koja je trebalo da im pomogne.
Istraživač Ifo instituta Sebastijan Link upozorava da poslodavci ovaj rast minimalne plate doživljavaju kao “značajan porast troškova rada”, što u trenutku ekonomske slabosti može biti pogubno. Osim otpuštanja, značajan broj kompanija najavljuje smanjenje investicija, što dugoročno usporava razvoj, kao i povećanje cena proizvoda i usluga, što ponovo pogađa potrošače.
Najnovije povećanje minimalne satnice sprovešće se u nekoliko koraka: nakon što je 2025. porasla na 12,82 evra, 2026. će iznositi 13,90 evra, a već 2027. planirano je novo povećanje na 14,60 evra po satu. Zanimljivo je da, iako je povećanje 2026. nominalno manje od onog iz 2022, reakcije kompanija danas su znatno jače. Na primer, pre povećanja iz 2022. samo je 10,6 odsto pogođenih firmi razmatralo smanjenje broja zaposlenih, dok ih sada ima više nego dvostruko.
Neke privredne grane posebno su izložene. Najpogođenije je ugostiteljstvo, gde 77 odsto preduzeća isplaćuje plate niže od budućeg minimalca. Slede trgovina sa 71 odsto, te tekstilna i prehrambena industrija, sa 62 odnosno 59 odsto preduzeća koja će povećanje direktno pogoditi. U sektorima poput građevinarstva ili mašinstva zahvaćen je znatno manji udeo firmi, delom i zbog već postojećih viših sektorskih minimalnih plata. Sve u svemu, kompanije očekuju pad profitabilnosti (51 odsto) i smanjenje konkurentnosti (36,7 odsto).
Iako ukupno gledano samo 5,8 odsto radnih mesta u Nemačkoj zavisi od minimalne satnice, u nekim sektorima – posebno u ugostiteljstvu – gotovo svako četvrto radno mesto direktno je vezano za nju. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da bi naglo povećanje minimalne satnice moglo pokrenuti lančanu reakciju otpuštanja, zatvaranja firmi i rasta cena, što bi dodatno opteretilo već krhku nemačku privredu.