commons.wikimedia/Rašo
Crkva Svete Trojice u Radovišu u Severnoj Makedoniji

Sukob Srpske pravoslavne crkve (SPC) i kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve (MPC) traje već više od 50 godina i vaseljenski patrijarh želi da posreduje, ali za suštinsko prevazilaženje sukoba potrebni su i drugi posrednici, prenosi DW ocenu iz analize nemačke Fondacije Konrad Adenauer.

Autor analize, dr Otmar Ering, koordinator Fondacije za internacionalni religijski dijalog, najpre navodi istorijsku pozadinu – od dodeljivanja autokefalnosti Ohridskoj arhiepiskopiji 1019. godine, preko ukidanja 1767, zatim uticaja Bugarske pravoslavne crkve tokom 19. veka i potpadanja teritorije današnje Severne Makedonije nakon balkanskih i Prvog svetskog rada pod nadležnost Srpske pravoslavne crkve, a na osnovu tomosa (dekreta) koji je 1920. izdala Vaseljenska patrijaršija.

“SFRJ – babica na rođenju MPC”

Tokom Drugog svetskog rata teritorija je još jednom pod nadležnošću Bugarske, saveznice Sila osovine, da bi nakon toga na vlast u Jugoslaviji, a tako i u Makedoniji, došli komunisti. Njihov odnos prema pravoslavnoj crkvi autor detaljno opisuje kroz poglavlja pod nazivima kao što su “Stvaranje nacije i želja za samostalnom pravoslavnom crvom” ili “Socijalistička Jugoslavija kao babica na rođenju Makedonske pravoslavne crkve”.

Godine 1967, na dvestotu godišnjicu ukidanja autokefalnosti, Ohridska arhiepiskopija proglasila je autokefalnost, ali SPC to ne priznaje i taj raskol traje do danas.

Iako je u oktobru 2020. vaseljenski patrijarh odbio da potvrdi autokefalnost MPC uz komentar da to “nije pitanje autokefalnosti”, već da je reč o “isceljenju raskola”, Vartolomej I ipak se ponudio da posreduje i predložio da se predstavnici SPC i MPC sastanu u Beogradu, što su iz MPC odbili, navodeći da se tamo ne osećaju bezbedno.

Vaseljenski patrijarh je posle toga dve strane pozvao na sastanak u Istanbul, ali je 20. novembra 2020, patrijarh SPC Irinej preminuo, tako da se sastanak ne može održati do izbora novog poglavara SPC, što se očekuje 18. februara.

U analizi Fondacije Konrad Adenauer se zaključuje da, čak i da se kroz posredovanje Vaseljenske carigradske patrijaršije sukob između dve crkve reši, još ostaje problem ogromne štete nastala dugotrajnim sukobom između makedonske i srpske strane na političkom i socijalnom nivou, koji se mora prevazići dijalogom.

Ocenjuje se da je za to obema stranama potrebna podrška i razumevanje “upućenih moderatora i posrednika”.

1 COMMENT

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here