Tanjug

Sa izuzetkom Kosova, više od 12 godina, svi u regionu Zapadnog Balkana uživaju liberalizaciju viznog režima sa Evropskom unijom, što omogućava građanima da putuju bez viza na određeni period u zemlje Šengena, koje pored većine zemalja EU uključuju i Švajcarsku, Island, Lihtenštajn i Norvešku.

Ali, u ovom periodu za neke države članice Evropske unije ova liberalizacija je predstavljala izazov jer je dovela veliki broj građana, koji su zloupotrebili viznu liberalizaciju da ilegalno borave u njima, da traže azil bez ikakvog osnova ili čak i da se bavi kriminalnim aktivnostima.

Neke zemlje i dalje navode iskustvo sa ovakvim primerima kao razlog za skepticizam prema ukidanju viza za građane Kosova, iako je Kosovo ispunilo sve uslove pre četiri godine.

Francuska je bila među najskeptičnijim zemljama u tom pogledu, ali bilo je i drugih zemalja sa sličnim iskustvima.

– Kada su liberalizovane vize za Albaniju i Gruziju, Komisija je takođe rekla da su ispunjeni svi uslovi. Ali posle ukidanja viza imali smo mnogo ljudi koji su došli u naše zemlje, uključujući kriminalce i ekstremiste. Ova liberalizacija je zloupotrebljena i broj lažnih tražilaca azila se povećao. Bilo je potrebno neko vreme da se ovaj problem reši – rekao je nedavno visoki diplomata EU.

On je naveo da skeptične zemlje sada žele da se „u slučaju Kosova prvo uvere da postoji puno poverenje u vlasti da nećemo imati problema, a zatim i viznu liberalizaciju”.

Ali tokom vremena, prema ekspertima iz EU i zemalja članica, problem se značajno smanjio. Iako i dalje postoji značajan broj neosnovanih zahteva za azil i boravak preko 90 dana u zemljama EU, što predstavlja kršenje zakona i zloupotrebu, posebno albanskih državljana, od 2014. godine, taj broj opada.

Albanci više nisu među najvećim grupama neosnovanih tražilaca azila u zemljama EU. A Albanija takođe doprinosi zajedničkim naporima sa EU u upravljanju ilegalnom migracijom.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here