Direktor Instituta za evropske studije Slobodan Zečević ocenio je da je govor predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama od prošle godine bio oštriji u odnosu na jučerašnji, ali da je predsednik i ovog puta izneo tradicionalne stavove Srbije i po pitanju Kosova i Metohije, kao i po pitanju Bosne i Hercegovine, prenosi Euronjuz Srbija.
– Ako govorimo o tome što je ove godine bilo vrlo interesantno, jeste da je govorio o poštovanju međunarodnog prava, o značaju Ujedinjenih nacija, ali istovremeno ponudio Srbiju kao mesto dijaloga, posrednika između sukobljenih strana širom sveta – rekao je Zečević.
Ističe i značaj inicijative koja se javila u Srbiji, odnosno u srpskoj diplomatiji, a to je da se uspostavi trajni strateški dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama.
– U tom pogledu Vučić je govorio na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i o Čarliju Kirku. U stvari, to je da bi dobio naklonost američke administracije, jer je to ubistvo Čarlija Kirka strahovito pogodilo Donalda Trampa i taj njegov pokret MAGA. Vučić je to pomenuo kao jedan izrazito negativan primer političkog nasilja. Mislim da Srbija u stvari pokušava da definiše taj strateški dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama i šta bi to onda značilo za nas. Prvo, naša pozicija na Balkanu bi se promenila, a i naša pozicija u Evropi bi se promenila ukoliko bismo imali kao strateškog partnera Sjedinjene Američke Države – naglasio je Zečević.
Kada je reč o sastanku sa američkim državnim sekretarom, Zečević kaže da je za Vučića bilo jako važno da pokaže da i dalje ima dobre kontakte u međunarodnoj zajednici i to sa i dalje ključnim faktorom u međunarodnim odnosima – SAD.
– Sastanak sa Rubiom je za njega afirmacija svega toga, znači da nije izolovan na međunarodnom planu, da može da se vidi i sa Si Đinpingom, ali i da može da se vidi i sa Markom Rubiom, da je pozvao Donalda Trampa u posetu. Srpska napredna stranka i Vučić pokušavaju da iskoriste tu jednu vrstu ideološke bliskosti koje imaju sa Trampom, znači dobre odnose koje su imali i u prethodnom njegovom mandatu koje je imao kao predsednik Sjedinjenih Američkih Država – rekao je Zečević.
Govoreći o konkretnim ciljevima, van onih koji se tiču pomenutog strateškog partnerstva, Zečević navodi carine i pitanje sankcija NIS-u, prenosi Euronjuz Srbija.
– Pre svega imamo visoke carine, mislim da bi to trebalo da bude jedan od ključnih razgovora, mi smo tu dosta hendikepirani, 35 odsto plaćamo, naši izvoznici bi trebali da plate carinu pri izvozu u Sjedinjene Američke Države, Evropska unija 15 odsto, znači to je velika razlika. I to demotiviše strane investitore da dođu u Srbiju i da otvaraju fabrike, a neki od njih su, navodno, Japanci su vrlo zainteresovani da prošire proizvodne kapacitete, kad je reč o gumama itd. Druga tema je NIS, to je jako bitna tema za nas. Amerikanci i dalje insistiraju da se izvrši potpuna vlasnička transformacija NIS-a, odnosno da Rusi uopšte ne budu u kapitalu NIS-a – rekao je Zečević.
Na pitanje koja bi bila prednost pozicioniranja Srbije ili je za Srbiju dobra pozicija između Zapada i sve jačeg Globalnog juga, Zečević kaže da po njegovom mišljenju mi pripadamo Evropi, ali je ta pozicija specifična.
– S obzirom na to da su Zapad i Evropa dugo decenija imali negativan odnos prema našim nacionalnim interesima, onda smo mi tražili sa druge strane nekakvu podršku i dokaz da mi nismo sami u svetu, da ima država koje nas podržavaju u našim stavovima, pre svega o teritorijalnom integritetu Srbije, pripadanju Kosova i Metohije Srbiji, tako da je to bila naša strategija. Nije jedino Zapad, ne postoji jedino Zapad na svetu, postoje i druge velike države sa kojima mi imamo dobre odnose i koje između ostalog podržavaju naš teritorijalni integritet i ne priznaju nezavisnost Kosova – navodi Zečević.
Kada je reč o tome koliko je uopšte realno da Srbija bude mesto za razgovor zaraćenih strana, Zečević kaže da smo mi već u jednom trenutku bili posrednik, kada je reč o krizi u Avganistanu.
– Pokušavali smo da se nametnemo kao posrednici kad je reč o ratu u Ukrajini, jer su to nama dve bliske zemlje, slovenske, i želeli smo da igramo neku veću ulogu. Međutim, nismo uspeli u tome. Turska je u prvom trenutku preuzela tu ulogu, Istanbul, a zatim i ove arapske zemlje, odnosno Emirati, i Saudijska Arabija, tako da mi nismo imali tu ulogu, ali i dalje se nudimo. Što to znači? Pokušavamo da iskoristimo taj položaj što nismo uveli sankcije Ruskoj Federaciji, što imamo dobre odnose sa Rusijom i Kinom, da bismo bili kao neko čvorište za razgovore. Što se mene lično tiče, Srbija u ekonomskom i kulturnom smislu pripada Evropi, tako da su za nas obrni okreni presudni odnosi sa Evropskom unijom, odnosno naša integracija u članstvo u Evropskoj uniji, zato što ona nama donosi kulturološki i ekonomski skok napred – rekao je Zečević.