Zlatni Cerar kao Cezar

0

 

Opravdao očekivanja nacije: Miroslav Cerar
 

Kako su se Mediteranske igre u Napulju primicale kraju, tako je sportska publika u Jugoslaviji sa sve većom pažnjom pratila ovo takmičenje, tim pre što su mnogi naši reprezentativci poručivali da će im to biti najbolja provera za Olimpijske igre u Tokiju ’64. Bilo je očekivano da će Italijani, domaćini ovog velikog skupa, osvojiti najviše odličja. Njihovi sportisti su 30. septembar, poslednji dan takmičenja i svečanu ceremoniju zatvaranja dočekali sa 40 zlatnih medalja. Odmah iza njih bili su Francuzi, a naš državni tim – koji je činilo 104 člana, na trećem mestu. "Plavi" su osvojili deset najsjajnijih, 13 srebrnih i 11 bronzanih, a ono što je posebno upalo u oči je da se samo naši hokejaši nisu popeli na pobedničko postolje.
Uz zlatnu medalju Bore Jovanovića i Nikole Pilića u dublu tenisera, međutim, najveći junak jugoslovenskog sporta u Napulju bio je – Miroslav Cerar.
Četvorostruki evropski šampion iz Luksemburga ’61, osvajač dve zlatne medalje sa Svetskog prvenstva u Pragu ’62. i potom još jednom gimnastičar sa četiri titule evropskog prvaka sa šampionata u Beogradu, tri meseca kasnije u grad preko puta magičnog ostrva Kapri stigao je kao najveća zvezda i prvi favorit. I – sva očekivanja naših navijača i rukovodstva potpuno je opravdao.
U Beogradu je naš šampion napravio jednu grešku u vežbi na razboju, ali do početka Mediteranskih igara u Napulju on je ovu kombinaciju uporno uvežbavao i demonstrirao perfektno umeće. I vežbu u višeboju je izveo do savršenstva tačno i bio ubedljivo najbolji u izuzetno jakoj konkurenciji. Šta tek reći za učešće u disciplini konj sa hvataljkama? Publika je uzdasima pratila svaki njegov pokret, a završni doskok dočekala na nogama i uz ovacije. Cerar je, uz to, osvojio srebrne medalje u parteru, preskoku preko konja, vratilu i u šestoboju, iako su u ovoj poslednjoj disciplini na njemu bili vidljivi znaci umora, dokazavši tako da u tom trenutku nema dostojnog takmaca.
Baš tu, na Mediteranskim igrama u Napulju, tada 24-godišnji gimnastičar, uhvatio je zalet za uspehe koju će mu povećati planetarnu slavu… Na konju s hvataljkama će u godinama koje dolaze osvojiti još jedno evropsko, jedno svetsko i dva olimpijska zlata. I za sva vremena ostati sportski bog sa Olimpa…

 

Pljuštale medalje
Oduševili su i atletičari, posebno skakač s motkom Lešek koji ne samo da se "pozlatio" nego je sa 4,75 metara postavio nov državni rekord. Jugoslovenska "kraljica sportova" je pod Vezuvom postala bogatija za devet medalja, od toga tri zlatne. I za rvače bi se moglo reći da su pravi junaci, pošto su osvojili dve titule (Pavićević i Cucić), ali taj utisak je pokvario naš najbolji reprezentativac Stevan Horvat. Iako svetski prvak, na ovim Mediteranskim igrama nije imao "svoj dan", pa je takmičenje završio na četvrtom mestu. Izvanredan je bio i uspeh veslača – tri posade su osvojile tri odličja, sva tri različitog sjaja, a sa po dva "srebra" i "bronze" istakli su se i bokseri. Da vaterpoliste nisu oštetile sudije i da su naši košarkaši došli u najjačem sastavu, sa Đerđom, Daneuom i Ćosićem, sigurno bi prošli bolje od "srebra", odnosno "bronze".

 

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here