19.07.2025
Home Blog

SAD usvojile prvi savezni zakon o kriptovalutama

0
EPA/SASCHA STEINBACH
Bitkoin

Američki kongres doneo je istorijsku odluku usvajanjem prvog saveznog zakona koji reguliše stabilne kriptovalute (stablecoins), čime je kriptoindustrija dobila veliki podstrek i otvorena su vrata za širu primenu ove tehnologije u svakodnevnim finansijama.

Zakon, koji su podržali republikanci i koji je aktivno zagovarao predsednik SAD Donald Tramp, uvodi federalni ili savezno-državni nadzor nad “stablecoin” tokenima koji su vezani za dolar. Ovi tokeni mogu da se koriste 24 časa dnevno i da se brzo prenose između različitih platformi, piše Blumberg, a prenosi portal Biznis.

Pristalice zakona tvrde da on može omogućiti brže i jeftinije transakcije, kao i da donese veću legitimnost tržištu koje trenutno vredi 265 milijardi dolara, a za koje analitičari iz banke Citigroup predviđaju da bi moglo dostići 3,700 milijardi dolara do 2030. godine.

Predstavnički dom je usvojio zakon nazvan GENIUS (skraćenica od “Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoin“) većinom glasova, 308 za, naspram 122 protiv, uz značajnu podršku demokrata. Senat ga je prethodno već izglasao, pa zakon sada ide na Trampov potpis.

Ovo predstavlja veliki preokret u američkoj politici prema kriptovalutama i označava jasan raskid sa prethodnim, znatno restriktivnijim pristupom administracije Džoa Bajdena, koja je želela da kriptoindustrija bude podložna pravilima sličnim onima koje važe za Volstrit.

Tramp, koji je više puta najavljivao da želi da SAD postanu “kripto prestonica sveta“, imao je ključnu ulogu u finalnom izglasavanju zakona, nakon što su se neki republikanski kongresmeni usprotivili načinu na koji su druga dva kripto-zakona trebalo da budu izglasana. Tramp ih je lično ubedio da odobre GENIUS zakon, nakon čega je usledilo dugotrajno proceduralno glasanje.

Ova jednostavna navika smanjuje rizik od smrti za čak 40 odsto

0
Pexels

Želite li živeti duže i zdravije?

Redovno vežbanje koje ubrzava puls i disanje može smanjiti rizik od prerane smrti iz bilo kog uzroka i do 40%. To je pokazala velika meta-analiza 85 studija, sprovedenih na čak 7 miliona ljudi širom sveta.

“Fizička aktivnost je za dugoročno zdravlje možda i važnija nego što smo ranije mislili”, ističe Džordž Mielke, koautor studije sa Univerziteta Kvinslend u Australiji.

Crnogorska policija uhapsila muškarca zbog napada na predsednika Opštine Budva

0
pixabay.com

Uprava policije Crne Gore potvrdila je danas da je Jovo Mitrović iz Budve uhapšen zbog napada na predsednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića.

“U odnosu na današnji događaj a u kojem je predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović fizički je napadnut u Budvi, kojom prilikom je zadobio telesne povrede, policijski službenici su u saradnji i po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, sproveli niz operativno taktičkih mera i radnji i lišili slobode lice J.M”, navodi se u saopštenju, prenosi RTCG.

Kako se navodi, on se sumnjiči da je izvršio krivično delo teška telesna povreda na štetu predsednika Opštine Budva koji se trenutno nalazi na ukazivanju lekarske pomoći.

“Osumnjičeni će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost”, navedeno je u saopštenju policije dostavljenom medijima.

Ranije je saopšteno da je Jovanović iz kotorske bolnice u Klinički centar Crne Gore radi utvrđivanja težine povreda.

Cene goriva ograničene na još šest meseci

0
pixabay.com

Vlada Srbije donela je Uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata, kojom se propisuje način utvrđivanja maksimalnih maloprodajnih cena za evro dizel i evro premijum BMB 95.

Uredba važi šest meseci i predviđa da na najvišu maloprodajnu cenu ovih derivata nafte nije dozvoljeno obračunavati druge naknade ili druge troškove koji nisu propisani ovom uredbom ili drugim posebnim propisima.

Maksimalne maloprodajne cene za evro dizel i benzin BMB 95 se formiraju na osnovu prosečnih veleprodajnih cena u Srbiji, uvećanih za 17 dinara po litru.

U uredbi je navedeno i da je cena evro dizela za registrovana poljoprivredna gazdinstva fiksirana na 179 dinara po litru.

Prosečne veleprodajne cene naftnih derivata u Srbiji, obračunava Ministarstvo rudarstva i energetike svakog petka i najkasnije do 13 časova dostavlja Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine, a ono potom na osnovu dobijenih podataka utvrđuje najviše maloprodajne cene evro dizela i evro premijum BMB 95 i objavljuje ih na zvaničnoj internet stranici najkasnije istog dana do 15 časova, do prestanka važenja ove uredbe.

U slučajevima kada je petak državni ili verski praznik koji se u Srbiji praznuje neradno, prosečna veleprodajna cena će se obračunavati i najviša maloprodajna cena objavljivati poslednjeg radnog dana u nedelji.

Uredba ne važi za aditivirane derivate, za koje je neophodna izjava o dodatim aditivima prilikom stavljanja u promet na tržište Srbije.

Uredbom je predviđeno i da Naftna industrija Srbije (NIS) na svojim stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava, uz upotrebu kartica izdatih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, stavi u promet derivat evro dizelpo maksimalnoj maloprodajnoj ceni od 179 dinara po litru, u maksimalnoj količini do 100 litara po hektaru obradivog poljoiprivrednog zemljišta, a najviše do 100 hektara.

Za nepoštovanje ove uredbe predviđene su novčane kazne od 5.000 do dva miliona dinara, a moguća je i zabrana obavljanja delatnosti od šest meseci do godinu dana.
Nadžor nad primenom Uredbe sprovodi ministarstvo nadležno za poslove trgovine.

Rojters: Sankcije EU pod znakom pitanja – trejderi sumnjaju u njihovu efikasnost

0
Tanjug
Evropska unija

Trejderi sumnjaju da će novi paket sankcija Evropske unije protiv Rusije ozbiljno uticati na izvoz ruske nafte, saopštila je agencija “Rojters”.

Kako se navodi, Rusija je do sada uspevala da proda većinu svoje nafte po ceni višoj od ograničenja koje su ranije uspostavile zapadne zemlje, jer postojeći mehanizam ne precizira ko treba da kontroliše njegovo sprovođenje. Pored toga, SAD se još nisu pridružile novim sankcijama, a sama Evropska unija ima ograničene mogućnosti za njihovu primenu, saopštili su analitičari agenciji “Rojters”.

U petak su ambasadori zemalja EU nakon dva meseca diskusija usvojili 18. paket sankcija protiv Rusije, koji obuhvata više od 50 fizičkih lica i organizacija. U okviru ovog paketa, Evropska unija, između ostalog, snižava cenovni limit za kupovinu ruske nafte sa 60 na 47,6 dolara po barelu, isključuje mogućnosti za obnovu rada gasovoda „Severni tok“ i „Severni tok 2“, uvodi ograničenja za naftne tankere i banke, kao i nove restrikcije u izvozu.

Podsetimo, prema rečima zamenika ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandra Gruškog, EU je usvojila 18. paket sankcija protiv Rusije i namerava da u potpunosti odustane od ruskih energenata, uključujući gas i naftu.

Razgovarali Putin i Erdogan: Turska spremna da ponovo bude domaćin pregovora u Istanbulu

0
EPA

Ruski lider Vladimir Putin i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan razgovarali su telefonom o bilateralnim odnosima, Siriji i Ukrajini.

Kako je saopštio Kremlj, Putin i Erdogan su detaljno razmenili mišljenja o aktuelnim događajima na Bliskom istoku, uključujući eskalaciju situacije u Siriji.

U razgovoru sa turskim liderom, Putin je potvrdio svoju fundamentalnu posvećenost pronalaženju političkog i diplomatskog rešenja za ukrajinski sukob i zahvalio Erdoganu na spremnosti da olakša pregovore u Istanbulu.

U saopštenju administracije turskog lidera se navodi da su dva predsednika razgovarali o bilateralnim odnosima između dve zemlje.

“Predsednik Erdogan je rekao da je važno započeti treću rundu razgovora između Rusije i Ukrajine i da će Turska nastaviti da bude domaćin razgovora u Istanbulu kada se utvrde datumi koji odgovaraju stranama“, navodi se u saopštenju.

Erdogan je rekao Putinu da Turska nastoji da osigura stabilnost u Siriji.

„Predsednik Erdogan je rekao da sukobi nakon povlačenja sirijskih snaga bezbednosti iz Suvajde [na jugu Sirije] predstavljaju pretnju celom regionu i da je važno da Izrael ne krši suverenitet Sirije. Rekao je da Turska nastoji da obezbedi stabilnost i bezbednost u Siriji, da joj pomogne da što pre stane na noge“, ističe se u saopštenju Ankare.

Oba lidera su naglasila važnost brze stabilizacije situacije u Siriji kroz dijalog i jačanje nacionalnog konsenzusa.

Početkom nedelje, Peskov je naglasio da je Rusija spremna za treću rundu pregovora; predlozi iz Kijeva još nisu stigli.

Naftna industrija Srbije uputila novi zahtev za odlaganje američkih sankcija

0
Fonet

Naftna industrija Srbije podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena sankcija i omogućava nastavak operativnog rada kompanije i posle 29. jula odnosno nakon isteka roka predviđenog prethodnom licencom izdatom 26. juna, saopštila je danas kompanija.

Do sada su kompaniji u četiri navrata izdate specijalne licence Kancelarije za kontrolu stranih sredstava pri Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država kojima je odložena puna primena sankcija.

Kompanija NIS uputila je 14. marta Ministarstvu finansija SAD i zahtev za uklanjanje sa SND liste (Specially Designated Nationals) što predstavlja kompleksan proces.

NIS navodi da će nastaviti blagovremeno da obaveštava javnost o svim relevantnim faktorima koji mogu uticati na poslovanje kompanije.

Mediji: Tramp traži od Zelenskog da krene u ofanzivu

0
Tanjug/AP
Donald Tramp i Vladimir Zelenski

Predsednik SAD Donald Tramp u razgovoru sa ukrajinskim kolegom Vladimirom Zelenskim izjavio je da Ukrajina mora da pređe u ofanzivu, piše The Washington Post, pozivajući se na ukrajinskog zvaničnika upoznatog sa sadržajem razgovora.

4. jula, tokom telefonskog razgovora sa Zelenskim, predsednik SAD je rekao da Ukrajina ne može da promeni tok borbi ako se samo brani, i istakao da Kijev treba da pređe u napad. Ovo je listu ispričao neimenovani ukrajinski zvaničnik.

Tokom jula, Tramp je takođe izjavio da je spreman da Ukrajini obezbedi naoružanje. SAD i Nemačka su se dogovorile, između ostalog, o isporuci PVO sistema Patriot. Oružje će biti isporučeno Ukrajini preko Evrope, a ne direktno, pošto će troškove isporuka snositi evropske zemlje, objasnio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute.

16. jula, Tramp je saopštio da se rakete za sisteme Patriot već isporučuju Ukrajini u okviru novog sporazuma, ali je nedugo pre toga izjavio da nema planova da Kijevu isporučuje dalekosežne rakete.

Tom prilikom republikanac je izjavio da je „nezadovoljan Rusijom“ zbog njene pozicije po pitanju rešavanja konflikta u Ukrajini i obećao da će uvesti „veoma oštre“ sankcije ukoliko u roku od 50 dana ne bude postignut napredak u ukrajinskom mirovnom procesu. Prema njegovim rečima, u tom slučaju protiv Moskve će biti uvedene sekundarne carine u iznosu od 100 odsto.

Ipak, ukrajinski zvaničnici ukazuju na promenljivost Trampove pozicije i ne žele da njegove odluke o isporukama oružja i izjave o Rusiji nazovu „promenom stava“, primećuje Washington Post.

Portparol predsednika Rusije, Dmitrij Peskov, pozvao je da se razdvoje pitanja rešavanja rusko-ukrajinskog konflikta i razvoja bilateralnih odnosa između Rusije i SAD u okviru pregovora Moskve i Vašingtona. Prema njegovim rečima, to su „dve različite stvari“.

Rusija je više puta isticala da pružanje vojne pomoći Kijevu samo odlaže okončanje ukrajinskog sukoba i protivi se takvoj pomoći.

Medvedev: Vreme je da se distanciramo od EU

0
EPA
Dmitrij Medvedev

Politika Rusije treba da bude usmerena na maksimalno distanciranje od Evropske unije, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev, komentarišući usvajanje 18. paketa sankcija EU protiv Rusije.

“Treba insistirati na maksimalnom distanciranju od Evropske unije i najkontroverznijih zemalja EU”, napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu.

Tim zemljama se sada mogu pridružiti ne samo Poljska i Velika Britanija, već i Nemačka i Francuska, „čijim liderima ne daje mira slava Trećeg rajha i Višijevskog režima“, a kako će se to završiti sa Evropom, zna se, prokomentarisao je Medvedev.

Prema rečima Medvedeva, Rusija mora da pamti što duže gnusnu rusofobiju evropskih političara, kao i da nauči da ih mrzi, jer ruska ekonomija će izdržati, a napadi na kijevski režim će se nastaviti.

– Moramo što duže da pamtimo njihovu gnusnu rusofobiju i da naučimo da ih mrzimo u toj meri, kako su to radili naši preci. Mržnja je najvažnije oružje, koje omogućava najefikasnije kretanje ka svojoj suprotnosti – ljubavi. Naravno, kada je reč o onima, koji je zaslužuju – dodao je Medvedev.

Prema rečima Medvedeva, Rusija će izvoditi napade na objekte na teritoriji Ukrajine, uključujući Kijev, u još jačem intenzitetu.

– Napadi na objekte takozvane Ukrajine, uključujući Kijev, biće izvođeni u još jačem intenzitetu – zaključio je Medvedev, ističući da usvajanje 18. paketa sankcija EU neće imati uticaja na pad kijevskog režima.

Zaharova: Odmaralište Vonsan u Severnoj Koreji nije zatvoreno za Ruse – nova laž američkih medija

0
EPA/Maxim Shipenkov
Marija Zaharova

Navodno zatvaranje odmarališta Vonsan u Severnoj Koreji za Ruse nakon posete ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova je klasična laž i surova izmišljotina, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Američki mediji, koji su povezani sa američkim specijalnim službama, objavili su dezinformaciju da je navodno Severna Koreja zatvorila odmaralište Vonsan za Ruse nakon posete Lavrova. To je klasična laž i surova izmišljotina”, istakla je Zaharova.

Prema rečima diplomate, moguće je da je to izazvano čistom zlobom američke vojno-političke elite, koja je shvatila da je njihova strategija vršenja pritiska na Severnu Koreju bezuspešna.

Podsetimo, ruska delegacija predvođena Lavrovom boravila je u Vonsanu prošle nedelje.

NAJNOVIJE