EPA/Chris Ratcliffe
Si Đinping

Kineski premijer Li Kećijang širi optimizam i obećava „umereni“ ekonomski rast, uprkos pandemiji.

Ali Komunističkoj partiji je potrebna nova legitimacija, ako ekonomskog rasta ne bude, smatra Dang Juan, piše “Dojče Vele”.

Glasanje u Velikoj palati naroda ovog četvrtka završeno je u roku od pola sata. Pseudo-parlament je pri tom usvojio važne zakone i nacrte zakona. Na primer, Građanski zakonik koji bi 1. januara trebalo da stupi na snagu, i nacrt za novi Zakon o bezbednosti za Hongkong. Sa 2.878 glasova za, jednim protiv i šest uzdržanih, prošao je nacrt za Hongkong, pa čak iako je glasalo 36 delegata iz Hongkonga.

Vladajuća Komunistička partija Kine takve rezultate shvata kao široku narodnu podršku. Svetu pak postaje jasno da je taj kontrolni gremijum samo fasada. U tom plenumu se ne debatuje o kontroverznim temama. Kritika i drugačije mišljenje se ne tolerišu. Umesto toga, usledio je neobično dugačak aplauz kada je usvojen predlog za Hongkong – 22 sekunde.

Preti propast društvenog konsenzusa

Premijer Li Kećijang, po prvi put od 1990. nije pomenuo konkretan privredni rast. Do sada je kontinuirani privredni rast davao legitimitet samovladi Komunističke partije. Društveni konsenzus između vlastodržaca i naroda glasi: dokle god ljudi postaju sve bogatiji, do tada će zahtevi za demokratijom stajati po strani.

Ali, privredni rast u Kini veoma je usporen. Sama vlada govori da su kola krenula nizbrdo. Razlozi su višestruki, a korona-kriza je jedan od njih. Manjak inovativne snage, šteta za privatne preduzetnike i nedostatak potražnje na unutrašnjem tržištu čine opasnu mešavinu za kinesku privredu.

“Obezbeđivanje radnih mesta” je čak 39 puta pomenuto u izveštaju vođstva Komunističke partije. Uz to je premijer Li Kećijang na završnoj konferenciji širio optimizam i obećao “umereni” ekonomski rast u tekućoj godini, uprkos pandemiji.

Globalni značaj zaključaka iz Pekinga

Nacionalni kongres naroda je događaj od međunarodnog značaja, jer Kina je integrisana u svetsku privredu. Korona-kriza je pokazala da kompletna globalna proizvodnja i isporuka nisu sigurne, ako Kina ne proizvodi i ne izvozi robu kao obično. Osim toga, ogromno kinesko tržište od presudne je važnosti za uspeh inostranih velikih koncerna i srednjih preduzeća – pre svega za izvoz orijentisane nacije poput Nemačke. Primera radi, Folskvagen, kao najveći svetski proizvođač automobila, 2019. je prodao oko 11 miliona automobila – od toga 4,2 miliona u Kini.

Ako u Kini zapne, svet će imati problem. Zahvaljujući globalizaciji, prosperitet u Nemačkoj zavisi od srednjeg društvenog sloja. Nacionalni kongres naroda, na kojem premijer Li jednom godišnje stane pred strane novinare, šansa je da se sagleda i kritički isprati put Kine u budućnost.

Podsticanje nacionalizma

I, kao i obično, Nacionalni kongres naroda se narodu u Kini prodaje kao ogroman uspeh, iako najavljene mere za oživljavanje privrede nisu ni ubedljive, a ni jasne. Državno rukovodstvo pokušalo je da, uprkos odlaganju plenuma zbog pandemije, demonstrira normalnost, kako bi se ugušila svaka sumnja o mogućim greškama i slabosti vlasti.

Kako bi prikrila žestoko uplitanje u autonomni status u Hongkongu i spor sa SAD u vezi toga odakle je virus krenuo, Komunistička partija podstiče nacionalizam. Tako narodu Kine želi da se podmetne da jako partijsko rukovodstvo i u kriznim vremenima ukazuje na pravi put. Pored toga, haotični krizni menadžment rivala SAD u izbornoj godini svaki dan na srebrnom poslužavniku nudi dovoljno materijala da Komunistička parija može sa samopouzdanjem da tvrdi kako ona vlada bolje.

“Smena vlade” ostaje nepoznat pojam

Bilo kako bilo, strategija Pekinga je kratkovida. Pandemija prolazi, ali strukture i sistemski problemi kineske privrede ostaju. A i SAD će pre ili kasnije da izabere nekog novog predsednika. Ko i iz koje partije će ući u Belu kuću, to se, za razliku od Kine, još uvek ne zna. Jer, “promena vlade” ostaje nepoznat pojam za Komunističku partiju Kine.

1 COMMENT

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here