Hrvatske kolone za srpsku strepnju

0

 

Hrvatska je juče obeležila Dan sećanja na stradale Hrvate u Vukovaru 1991. godine. Na ovaj dan oslikava se duboka podeljenost hrvatskog društva po nacionalnoj osnovi, jer dok s jedne strane na desetine hiljada ljudi predvođenih državnim vrhom i ratnim veteranima obilazi stratišta stradalih Hrvata, lokalni Srbi se povlače u svoje kuće i zatvaraju svoje radnje. Ne zbog nepoštovanja žrtava na Ovčari, već iz straha da bi u naletu emocija mogli postati kolateralna šteta godišnjice koja se kod većinskog hrvatskog naroda doživljava kao paradigma stradanja u Domovinskom ratu.
Predsednik Informaciono-dokumentacionog centra Veritas Savo Štrbac kaže da na godišnjicu ulaska JNA u Vukovar nijednom Srbinu u Hrvatskoj, a posebno u tom gradu, nije lako.
– Baš kao i prilikom proslava velikih "pobeda" Hrvatske, "Oluje" i "Bljeska", Srbi se sklanjaju u svoje kuće i iz njih ne izlaze ili odlaze kod prijatelja i rođaka u Srbiju da bi bili bezbedni – primećuje Štrbac.
To se, naravno, ne odnosi na sve Srbe. Juče je, kao i ranijih godina, u mimohodu sa zvaničnicima iz Zagreba bio i saborski zastupnik i predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.
Mladi Srbin iz Vukovara Ljubomir Ajduković kaže da je slika u gradu kao i svake godine na ovaj dan – Hrvati iz svih delova zemlje dolaze da polože vence i odaju počast poginulima koji su dali život za nezavisnu državu Hrvatsku.
– Nećete danas videti Srbe po ulicama Vukovara. Mnogi su otišli preko u Borovo Selo, u Trpinje, Negoslavce, srpska okolna sela, čisto da izbegnu sve ovo. Zatvorili su lokale, a ja kao radnik županije ne radim, jer je današnji neradni dan u gradu. Sa stanovišta mene kao Srbina mogu reći da mi tu, uz sve poštovanje prema žrtvama, nemamo šta da tražimo, jer se pridaje značaj samo hrvatskim žrtvama. – svedoči Ajduković.
On je predsednik gradske organizacije Nove stranke koja od pre tri godine nastoji da animira pripadnike srpske zajednice u Hrvatskoj da se na drugačiji način organizuju i kroz institucije bore za svoja građanska i kolektivna prava. Ajduković ostavlja mogućnost da se sve srpske stranke okupe kako bi se organizovano odala i počast stradalim Srbima u Vukovaru. Do tada zvanična Hrvatska, a još manje tamošnja udruženja ratnih veterana, ne pominju stradanja Srba u Vukovaru i okolnim selima koja su prethodila ulasku u grad jedinica JNA i potonjim događajima na Ovčari.

Savo Štrbac

U sudskim procesima koji su vođeni nakon završetka sukoba niko nije robijao za ubijene srpske civile u proleće i leto 1991. godine kada su naoružane paravojne jedinice HDZ predvođene zloglasnim Tomislavom Merčepom sprovodile etničko čišćenje po okolnim srpskim selima i blokirale kasarnu JNA, savezne vojske tada još uvek postojeće države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. To je dovelo do reakcije vojnog i političkog vrha u Beogradu koja je poslala pomoć za deblokadu kasarne i zaštitu srpskih civila. Sam Merčep, koji je sa svojim egzekutorima doveo do reakcije JNA, izvukao se iz Vukovara pre dolaska vojske i otišao u Zagreb. Bitka za Vukovar trajala je 87 dana, a završila se porazom lokalnog Zbora narodne garde, razaranjem grada i velikim brojem mrtvih i izbeglih.

 

 

Tadićevo izvinjenje

U vreme dok je bio predsednik Srbije, Boris Tadić je 2010. godine položio vence na spomen-obeležje za ubijene hrvatske zarobljenike i civile i tom prilikom se izvinio porodicama svih nevino stradalih žrtava na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara 1991.
– Došao sam da se poklonim žrtvama, uputim reči izvinjenja i iskažem žaljenje. Da stvorimo mogućnost da Srbi i Hrvati i Srbija i Hrvatska mogu da grade bolju budućnost – rekao je Tadić nakon polaganja venaca.

 

Hag sudio samo Srbima

Za zločine u Vukovaru Tribunal u Hagu je optužio nekadašnjeg gradonačelnika tog grada Slavka Dokmanovića, trojicu bivših oficira JNA – Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, i bivšeg predsednika vlade te oblasti Gorana Hadžića. Dokmanović se obesio u pritvorskoj jedinici Tribunala, Mrkšić je osuđen na 20 godina zatvora, Šljivančanin na 10 i u međuvremenu je pušten na prevremenu slobodu, a Radić je oslobodođen krivice. Suđenje Goranu Hadžiću još nije okončano.

 

Merčepu opraštaju i Pakrac

Hag nikada nije gonio Tomislava Merčepa. Njemu se trenutno sudi u Županijskom sudu u Zagrebu za pljačke, odvođenje i ubojstva srpskih civila 1991. na pakračkom području u vreme dok je bio zapovednik rezervnog sastava MUP-a. Prema pisanju hrvatskih medija od pre dvadesetak dana, i ovaj proces pokazuje mankavosti u dokaznom postupku, pa se već spekuliše da će Merčep biti oslobođen optužbi.

 

 

Silom na ćirilicu

Vukovar je i dalje poprište protivljenja hrvatskih branitelja uvođenju dvojezičnosti u tom gradu. Kako se na zvaničnim intitucijama postave table ispisane na ćirilici i latinici, tako budu skinute i polomljene, i to javno pred kamerama. Hrvati smatraju da u njihovom stradalnom gradu ne treba da važi ustavni zakon o pravu da se u službenoj upotrebi može koristiti jezik manjine ukoliko je ona u ukupnoj populaciji zastupljena više od 30 odsto, što je slučaj sa Srbima u Vukovaru. Ustavni sud Hrvatske je nedavno presudio da se primena prava manjina mora poštovati, ali uz poštovanje raspoloženja većinskog naroda. Rok za ovo volšebno rešenje suda je godinu dana.

 

 

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here