U Australiji se jede sve manje svežeg voća i povrća, pokazuju podaci koje je prikupio Australijski biro za statistiku (ABS).

Analiza koliko se kojih namirnica prodalo u 2023. godini, otkriva da je nauštrb zdrave hrane porasla prodaja smrznute obrađene hrane, kao što su pohovani pileći fileti i nagetsi.

ABS je izračunao da su Australijanci u prošloj finansijskoj godini jeli za sedam odsto manje povrća u odnosu na 2021-22, što je 14 grama manje povrća dnevno po osobi. Takođe, dnevna potrošnja voća opala je za sličnu količinu, 12 grama dnevno, što je ukupno smanjenje od osam odsto u odnosu na godinu dana ranije.

Australijske smernice za ishranu, kao zvanični državni dokument s preporukama unosa zdrave količine namirnica, preporučuju da treba jesti najmanje pet porcija povrća dnevno, što je negde oko 600 grama. Međutim, toga se pridržava samo šest odsto dece i tek svaka sedma odrasla osoba u zemlji.

Naime, u 2022-23, Australijanci su kupovali u proseku samo 186 grama povrća dnevno, što je manje od 200 grama, koliko se pazarilo prošle godine.

Sve u svemu, kupovali smo skoro četiri odsto manje hrane u 2022-23. nego u prethodnoj godini, a procenjuje se da je razlog za to što su inflacija i rastući troškovi života u tom periodu vršili sve veći pritisak na budžete domaćinstava.

I dok je potrošnja većine svežih proizvoda opala, prodaja ostalih prehrambenih artikala je porasla. Na primer, prodaja smrznutog pomfrita ili čipsa, porasla je za 16 odsto u poslednjih pet godina, a prodaja čokolade nešto manje, za 10 odsto. Prehrambeni proizvodi od žitarica i gotova jela, što uključuje unapred pripremljena jela kao što su pice, testenine i suši, porasla je za devet odsto.

ABS je, takođe, saopštio da su zamrznuta jela od pilećeg mesa, poput filea i nagetsa porasla za 2,6 odsto.

– Mnoge namirnice čija je prodaja pala tokom 2022-23. deo su dugoročnih trendova. Konzumiramo između pet i osam odsto manje kravljeg mleka, hleba i voćnih sokova po osobi, u poređenju sa 2018.-19. godinom – rekao je Pol Atjeo, portparol zdravstvene statistike u ABS-u.

Uračunata samo kupovina u prodavnicama

Istraživanje koje je sproveo ABS uzima u obzir samo namirnice koje se kupuju u supermarketima i drugim prodavnicama s prehrambenom robom, ali se ne računa hrana koja se kupuje u kafićima, restoranima i prodavnicama brze hrane. Možemo samo da pretpostavimo da bi podaci bili još lošiji kada je reč o svežim proizvodima, imajući u vidu da se najviše jede meso, testenine, riba i morski plodovi.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here