Južni tok je mrtav

0

– Rusija ne može da nastavi realizaciju Južnog toka pošto je Bugarska blokirala gradnju podmorske deonice. Ako Evropa ne želi da realizuje projekat Južni tok, onda i neće biti realizovan – rekao je Putin.

Šef gasnog giganta Gasproma Aleksej Miler bio je još direktniji.

– Južni tok je mrtav. Projekat je zatvoren – glasno i jasno rekao je Miler.

 

Kumovali Vučić i Nikolić

Predsednik vanparlamentarne Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović izjavio je da je LDP 2008. godine ocenio da je naftno-gasni aranžman s Rusijom katastrofalan za interese Srbije i da tek sada dolaze do izražaja puni dometi "grandiozne" privatizacije NIS-a. On je ocenio da je aranžman "pravljen kao politička kompenzacija za podršku Rusije propaloj kosovskoj politici i da su žrtve toga naši građani".
Jovanović je direktno prozvao Borisa Tadića, Vojislava Koštunicu, Velju Ilića, kao i "one koji su ga svojim glasom podržali u Skupštini, njih 227, među kojima i Tomislav Nikolić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić".

Govorkanja da se od gasovoda odustaje nisu nova. Proteklih nedelja su u više navrata to ponavljali ruski ministar energetike i čelnici Gasproma, ali sve dok presuda nije stigla iz samog Kremlja postojala je nada.

Podsetimo, Rusija je s partnerima iz EU planirala da gasovod Južni tok bude izgrađen od te zemlje, pa po dnu Crnog mora do Bugarske, te Srbije i Mađarske do Austrije. Deonica kroz Srbiju trebalo je da bude duga oko 400 kilometara. Međutim, Evropska unija je insistirala da se Rusija povinuje pravilima tržišnih sporazuma EU koji isključuju mogućnost da snabdevač, transporter i vlasnik infrastrukture bude jedna kompanija, u ovom slučaju Gasprom. Istina, svemu je ponajviše kumovala kriza u Ukrajini i novi hladni rat EU i Rusije, pa je ceo posao propao.

Za Srbiju kao nijednu drugu zemlju u ovom projektu ovo je veoma loša vest iz mnogo razloga. Pre svega, Srbija je jedina u bescenje prodala nacionalnu naftnu kompaniju, dala polovinu skladišta u Banatskom Dvoru, koncesiju NIS u Angoli (koja sama donosi godišnje neto prihod od 200 miliona dolara) i eksploataciona prava s rudnom rentom koju Rusi plaćaju tačno deset puta jeftinije nego u svojoj zemlji. Sve je to bio srpski ulog da gasovod uopšte dobijemo. Posao bi koštao samo u Srbiji oko dve milijarde evra i značio bi puno za građevinsku opertivu, a po operativnosti gasovoda ubirali bismo nekoliko stotina miliona evra od tranzitnih taksi.

Loša vest je srpskog premijera Aleksandra Vučića zatekla u Izraelu. On je tim povodom izjavio da nije srećan zbog Putinove izjave da se na projekat Južni tok stavlja tačka, a još manje je srećan, kako je istakao, što će Gasprom graditi novi gasovod ka Turskoj.

– Srbija nije ničim doprinela donošenju takve odluke. Da li će se sad evrofili i rusofili međusobno optuživati ko je tu zašta kriv? Sigurno je da mi nismo ništa krivi. Srbija je sedam godina uložila u taj projekat. Mnogo truda, mnogo rada od prvih potpisa Borisa Tadića i Vojislava Koštunice – rekao je Vučić.

Odluka Rusije da odustane od Južnog toka sasvim sigurno će pogoditi Srbiju, kaže urednica Balkan magazina Jelica Putniković, pogotovo jer ćemo tako ostati bez alternative snabdevanja gasom preko Ukrajine, gde je situacija i dalje rovita.

– Uz to, gradnja gasovoda koji bi išao od Turske ka Evropi (preko Grčke) da zameni ukrajinski tranzit ruskog gasa, kao i Južni tok, takođe treba da se gradi preko teritorija zemalja koje su članice EU. Dakle, pitanje je da li će i kada biti izgrađen – dodala je Putniković.

Srbija nema mnogo izbora. U sukobu velikih sila ona jedino može biti žrtva, ali je pošteno reći da je sama sebe u tu poziciju dovela loše pregovarajući 2008. godine. Tada je vicepremijer vlade Mlađan Dinkić isticao da "nema nikakvih garancija da će Južni tok ikada biti izgrađen i da Rusi uporno odbijaju da potpišu posebni sporazum o garanciji gradnje".

– Neki članovi Vlade Srbije su mi rekli da time što nećemo tražiti garancije, a prodajemo NIS, čuvamo Kosovo i ubrzavamo put u EU – rekao je Dinkić na sednici parlamenta 12. decembra 2008. godine.

U sadašnjim okolnostima Srbija bi morala da razmišlja o eventualnom raskidu ili redifinisanju famoznog naftno-gasnog aranžmana, što će biti vraški težak posao jer bi nesumnjivo izazvao pogoršanje političkih odnosa Srbije i Rusije.
 

Tadića u zatvor!

Potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović direktno je kao krivca za loš energetski sporazum Srbije i Rusije okrivila bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića.
– On je samo jedna od aveti prošlosti koji ne želi da prihvati odgovornost za katastrofalno vođenje države. Treba da su u zatvoru jer su svojim nečinjenjem oštetili zemlju, a sve zaklanjajući se iza velike Rusije – rekla je Mihajlovićeva.
S druge strane, Tadić je njenu izjavu i predloge ocenio kao odraz lične frustracije zbog loših rezultata rada njenog bivšeg ministarstva zbog čega je, kako pretpostavlja, i smenjena s mesta ministarke energetike.

 

Blef i nada u klečanje

Izjave Putina i Milera o otkazivanju gradnje Južnog toka su odličan potez, ako je blef. Ako nije, to je katastrofa za Srbiju, smatra Vojislav Vuletić, predsednik Udruženja za gas. Vuletić je ocenio da je reč o taktici ruske strane i da će posle Putinove i Milerove izjave, Evropa "kleknuti na kolena i moliti da se Južni tok izgradi jer je Evropa gladna gasa".

 

 

 

Dodikova pitanja

Rusija je rekla da ona ne može da napravi Južni tok ako Evropa to ne želi. Pre nekoliko godina napravljen je Severni tok iz istih izvora i došao je u Nemačku i razvijene zemlje Evrope i nije bilo nijednog kubnog metra smanjene isporuke gasa sve vreme krize u Ukrajini, izjavio je predsednik RS Milorad Dodik.
– Zašto se nama ne da pod istim uslovima napravimo Južni tok? Zašto mi moramo da razmišljamo o tome da nismo energetski obezbeđeni u budućnosti? – upitao je Dodik.
 

BURNE REAKCIJE U EVROPI

Brisel traži nove dobavljače

Odustajanje Rusije od projekta gasovoda Južni tok potvrđuje neophodnost da Evropska unija diverzifikuje svoje izvore snabdevanja, izjavila je potpredsednica Evropske komisije Kristalina Georgijeva.
 

Plaše se ruske igle

U Rusiji smatraju da je sva odgovornost za propast Južnog toka na Evropskoj uniji.
– Odustajanje od projekta Južni tok je prinudna odluka doneta zbog stava EU – izjavio je Valerij Jazev predsednik Komiteta Državne Dume za prirodne resurse.
– Politički motivi su pretegli i to bojazan Evrope da će konačno sesti na rusku iglu – rekao je Jazev.

– Odluka Rusije da obustavi Južni tok i način na koji je to odlučila potvrđuje koliko je diverzifikacija izvora snabdevanja važna za Evropu – rekla je novinarima Georgijeva.
Bugarski predsednik Rosen Plevnelijev veruje da je odluka o Južnom toku u rukama Rusije i da trenutno niko ne može da proceni da li Bugarska dobija ili gubi ovim projektom.

– Bugarska nema ugovor o prihodima iz Južnog toka i trenutno je sve u zoni nekakvih hipotetičkih kalkulacija – rekao je Plevnelijev.

On je naglasio da prihodi iz Južnog toka za Bugarsku nisu garantovani, budući da prethodne bugarske vlade nisu potpisivale ugovore o prihodima, već samo ugovore o troškovima.

Posle odluke Moskve, mađarska vlada je zaključila da će ta zemlja morati da pronađe nove dobavljače da bi osigurala dugoročnu energetsku stabilnost, rekao je mađarski ministar inostranih poslova Peter Sijarto.

– Rusija je imala pravo na takvu odluku i Mađarska prihvata taj stav – rekao je Sijarto, a kao nove opcije da se obezbedi energetska sigurnost spomenuo uvoz gasa iz Azerbejdžana, dodajući da je potrebno istražiti i druge mogućnosti.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here