Pexels

Dr Sana Sadoxai, koja na TikToku ima više od 42.000 pratilaca i redovno deli medicinske savete, nedavno je objavila video u kojem objašnjava kako jutarnja rutina može povećati rizik od srčanog udara.

„Prava opasnost počinje onog trenutka kada se probudite i ostanete nepomični“, rekla je.

„Većina ljudi ide iz kreveta pravo na mobilni telefon, zatim sedi, pa u žurbi izlazi iz kuće, držeći telo u stanju male aktivnosti i visoke upale. Ta jedna navika potajno ubrzava insulinsku rezistenciju, nakupljanje masnoće na stomaku, povišeni krvni pritisak, tihu upalu i metaboličku disfunkciju – a sve to drastično povećava rizik od ranih srčanih udara, posebno kod osoba s prekomernom telesnom težinom ili gojaznošću, piše “Miror”.

“Tiha pretnja”

Samo pet do sedam minuta jutarnjeg kretanja – brza šetnja, istezanje ili vežbe disanja – poboljšava cirkulaciju, aktivira metabolizam, stabilizuje nivo šećera u krvi i štiti srce više nego što ljudi misle. Telesna težina, metabolizam i zdravlje srca duboko su povezani. Ignorisanje ove jutarnje navike tiha je pretnja. Promena može spasiti život.

Ako se borite s gojaznošću, tvrdokornom masnoćom na stomaku, nedostatkom vazduha, dijabetesom ili hroničnim umorom, to su rani metabolički znaci upozorenja koje ne biste smeli da ignorišete. Preuzmite kontrolu pre nego što se pretvore u srčani rizik!“

Jedan korisnik TikToka komentarisao je video rečima: „Uglavnom, ustajanje i jurnjava na posao nas polako ubijaju.“

Drugi je dodao: „Probudim se, popijem šolju čaja, opušteno je pijem pola sata i tek se onda spremam za posao. Mislim da dajete veoma dobar savet.“

Prema britanskom NHS-u, srčani udar – koji se naziva i infarkt miokarda – nastaje kada se prekine dotok krvi u srce, najčešće zbog krvnog ugruška. U Ujedinjenom Kraljevstvu oko 100.000 hospitalizacija godišnje, odnosno jedna svakih pet minuta, posledica je srčanog udara.

Najčešći simptom srčanog udara je bol u grudima, uključujući osećaj pritiska, težine, stezanja ili stiskanja. Ostali simptomi mogu uključivati:

  • bol u drugim delovima tela, najčešće u levoj ruci, ali i u desnoj ruci, vilici, vratu, leđima ili stomaku
  • osećaj omaglice ili vrtoglavice
  • znojenje
  • otežano disanje
  • mučninu ili povraćanje
  • snažan osećaj teskobe, sličan napadu panike
  • kašalj ili piskutanje pri disanju

Ako neko doživi srčani udar, važno je odmah pozvati hitnu pomoć. Dok se čeka dolazak hitne pomoći, tableta aspirina od 300 mg može kratkoročno pomoći – pod uslovom da osoba nije alergična – jer poboljšava protok krvi i razređuje krv.

Osobama koje su pretrpele srčani udar mogu se dati lekovi za otapanje krvnih ugrušaka, a u nekim slučajevima potrebna je i operacija.

Načini smanjenja rizika od srčanog udara uključuju prestanak pušenja, smanjenje telesne težine i ishranu sa malo masnoća i mnogo vlakana, uključujući integralne žitarice i najmanje pet porcija voća i povrća dnevno. NHS takođe preporučuje da odrasli nedeljno imaju najmanje 150 minuta, odnosno dva sata i 30 minuta, aerobne fizičke aktivnosti umerenog intenziteta.

1 COMMENT

  1. Konfuzno napisano. Svakako je bolje biti aktivan nego blejati u mobilni, ali odlazak na posao je odlicna aktivnost, bas takva kako opisuju kao dobru!

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here