Od 2000. do danas zemlju je napustilo 654.000 uglavnom mladih i školovanih ljudi, a Vlada formirala Koordinacioni tim koji bi tek trebalo da nađe rešenje.

Alarmantni podaci o iseljavanju čak 654.000 ljudi u proteklih 18 godina, prvenstveno mladih i školovanih, primorali su vlast u Srbiji da krene u akciju zaustavljanja masovnog odliva stanovništva, ali i stvaranja ulova za povratak dijaspore.

Iz Srbije odlazi 30.000 do 60.000 ljudi godišnje, a ukupna cifra je daleko veća i gora nego duboko urezane u narodnom sećanju seobe Srba. Vlada je prvi korak preduzela formiranjem Koordinacionog tima za praćenje tokova ekonomskih migracija. Ovo telo početkom nedelje održalo je prvu sednicu, ali se čulo samo šta su ciljevi, ali ne i koji su konkretni potezi. Verovanje da će stručnjaci i članovi Vlade koji čine tim raditi na najboljim rešenjima za sprečavanje odlaska mladih izrazio je ministar rada Zoran Đorđević, koji predvodi ovo telo.

– Cilj je ne samo da sprečimo da odu, već i da se stvori poslovni i privredni ambijent za dolazak stranih stručnjaka, kao i povratak naših državljana koji su već otišli. Vlada ima iskrenu želju da promeni situaciju – rekao je Đorđević i izrazio uverenje da će država pružiti neophodne uslove da bi se ostvarili ovi ciljevi.

Nemačka obećana zemlja

pixabay.com
Samo u Nemačku u poslednje dve godine iselilo se 51.000 ljudi, govore podaci nemačke službe za migracije.

Rekordna je bila 2015. godina, kada se prema podacima Organizacije za evropsku saradnju i razvoj (OECD), samo u njene zemlje članice iselilo 60.000 građana Srbije. Te godine je 45.200 ljudi otišlo u Nemačku, 7.800 u Austriju, a treće odredište bila je Slovenija, gde se iselilo 2.400 stanovnika Srbije. Sledile su Švedska sa 1.800 i Sjedinjene Američke Države sa 1.278 uglavnom obrazovanih ekonomskih migranata iz Srbije.
Crne brojke govore da se godišnje iseljava 7.000 do 15.000 ljudi sa fakultetskom diplomom.
– Svaki osmi diplomac odlazi – ukazao je stručnjak za migracije Vladimir Grečić, koji je član novoformirane stručne grupe.
On smatra da je dobro što je ova tema postala jedna od prioriteta rada Vlade, jer odlaze oni koji su zemlji najpotrebniji.

Lekari beže u Sloveniju

Foto: Arhiva
– Skoro petina mladih i obrazovanih ide u SAD. U Švajcarsku i Sloveniju idu lekari i stomatolozi, a Nemačka potražuje inženjere i medicinsko osoblje sa srednjom školom – pojašnjava ovaj stručnjak.

Međutim, odliv stanovništva iz Srbije veći je i od ovih užasnih brojki koje se odnose samo na zemlje članice OECD u koju ne spadaju, recimo, Rusija i Ujedinjeni Arapski Emirati, zemlje u kojima već postoje čitave srpske radne kolonije.
Prema rečima Gordane Bjelobrk, članice tima iz Republičkog zavoda za statistiku poslednjih godina migracije su intenzivnije, zbog čega bi trebalo stvoriti ambijent da mladi posle fakulteta ostanu u zemlji kako bi se uvećao broj stanovnika i obezbedila smena generacija.

Vera u uspeh

– Kakav će biti rezultat našeg rada, ne mogu unapred da kažem. Nismo razradili metodologiju, više institucija je uključeno, ali u timu sam jer želim da verujem da nešto može da se uradi. Sve zavisi od nas – kazao je profesor Vladimir Grečić.

Glavom bez obzira

Da se Srbija ubrzano prazni, otvoreno je progovorila i ministarka zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović. Ona je navela rezultate istraživanja tog ministarstva, prema kojima trećina mladih hoće da ode van zemlje, a polovina od njih nema namere da se vrati.

Nemačka puna tuđe dece

Poslednje istraživanje u Nemačkoj pokazalo je da svega 8,2 odsto dece predškolskog uzrasta odlično govori nemački. Čak 16,4 odsto dece tog uzrasta ne zna nemački jezik uopšte. U obdaništima je tek svako treće dete rođeno u Nemačkoj, dok je 51,1 odsto čine deca čiji roditelji nisu nemačkog porekla. Zato se u poslednje vreme povela debata kako integrisati novopridošle.

Potraga za novcem

Više je nego zabrinjavajući podatak poslednjeg istraživanja organizacije Srbija 21 da o odlasku razmišlja oko 450.000 mladih od 18 do 29 godina, većinom u EU i ostale zapadne zemlje i Ameriku. Od ukupnog broja, 45 odsto razmišlja o trajnom iseljenju, a ispitanici navode različite motive za odlazak.

Viši standard 41 odsto
Bolje plaćen posao 36 odsto
Loše stanje u Srbiji 9 odsto
Ostalo 14 odsto

Ministarsko telo

Sednici Koordinacionog tima prisustvovali su članovi tog tela, ministar omladine i sporta Vanja Udovičić, državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić, za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović, predstavnici privrede, poslodavaca, sindikata i SANU. Deo tima su i šef diplomatije Ivica Dačić, ministar finansija Siniša Mali i prosvete Mladen Šarčević.

ISTRAŽIVANjE “VELTA”

Na pragu kolapsa

Novinarka “Velta” Torkit Trajhel objavila je tekst o emigraciji iz naše zemlje pod dramatičnim naslovom “Srbija krvari”. Ona je navela da zemlji preti kolaps zbog odlaska radne snage.
Taj članak je samo jedan u nizu tekstova stranih medija o iseljavanju prvenstveno mlade, školovane i kvalifikovane radne snage iz Srbije.
Pre svega, navode, idu lekari, zanatlije, negovatelji, varioci, higijeničari, frizerke ili vozači autobusa i to najčešće u Nemačku, gde nema dovoljno kvalifikovanih radnika, ali i ka Austriji i Skandinaviji.

– Tamo su primljeni raširenih ruku. Za to vreme, Srbija sa svojih sedam miliona stanovnika, krvari. Bogate zemlje Zapada profitiraju od migracije, ali ona za Srbiju ima zabrinjavajuće posledice. Čitavi potezi zemlje propadaju – citira autorka Jerga Heskensa, stručnjaka za Balkan koji je savetnik srpskog predsednika Aleksandra Vučića nadležan za privredu.
Heskensa je poslala nemačka vlada u Srbiju i on platu prima iz Berlina. On ukazuje da je emigracija jedna od najvažnijih društvenih tema, da mnogi Srbi ne vide više budućnost u svojoj zemlji, jer je ekonomska situacija loša, prosečna plata je 500 evra, a stopa nezaposlenosti 12 odsto, ali samo zvanično, jer je u stvarnosti verovatno mnogo veća.

“Ko radi samo jedan dan u godini, ispada iz statistike nezaposlenih. A tome treba dodati i da vlada, prema mišljenju nekih Srba, čini situaciju još gorom”, piše Trajhelova.

Odliv stanovništva Srbije, navodi, oseća se u svakodnevnom životu, jer autobusi ne dolaze, nema više dobrih lekara. Pritom, nijedna statistika ne obuhvata one koji odu u susedne zemlje na određeni rok, da bi na primer, pomagali pri žetvi ili berbi.

Vozače kupe autobusima

Stanje u Srbiji kada je reč o ekonomskim migracijama, procenjuje se, mogao bi da pogorša novi nemački zakon o lakšem zapošljavanju građana drugih država, pa i onih koje nisu članice EU. Vozači iz Srbije već odlaze u velikom broju.
– Nemačke agencije dolaze autobusima ovamo, da pokupe ljude i onda ih razdele po svojoj zemlji ili Holandiji – kaže šef beogradskog Gradskog saobraćajnog preduzeća Slobodan Milić.
On je ukazao da je u inostranstvo 2014. godine otišlo 45 vozača, a prošle već 249. Trajhel napominje da čak i imućniji Srbi ne vide perspektivu.

Izvor:
D.Dekić - Vesti

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here