pixabay.com

Udeo Srba u stanovništvu Hrvatske pao je u poslednjih deset godina sa 4,36 odsto na 3,2 odsto, pokazali su rezultati popisa 2021. Pad broja Srba u Hrvatskoj još je dramatičniji ako se uzme u obzir ukupan pad broja stanovnika te zemlje.

Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je konačne rezultate popisa stanovništva 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema polu i starosti, kao i etno-kulturološkim obeležjima stanovništva.

Prema popisu 2021, Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žene (51,83%). U odnosu na popis 2011, broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64%.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika, pa je tako najveći relativan pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-sremskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%), kao i u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%), prenose hrvatski mediji.

Udeo stanovništva u uzrastu do 14 godina iznosi 14,27%, a u uzrastu od 65 i više godina iznosi 22,45%.

Rezultati popisa 2021. pokazuju da udeo Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Italijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udeo ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udeo osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0.33%, a osoba koje nisu želele da se izjasne iznosi 0,58%.

Prema rezultatima popisa 2011, Hrvata je bilo 90,42 posto, a Srba 4,36 posto. To bi značilo da sada u Hrvatskoj živi nešto manje od 124.000 Srba, dok ih je pre 10 godina bilo nešto manje od 187.000. To je pad od čak 33 odsto u odnosu na 2011. godinu.

U Vukovaru je broj Srba pao ispod 30 posto. Dok je 2011. u tom gradu živelo 34,87 posto Srba, novim popisom utvrđeno je da ih sada u Vukovaru živi 29,73 posto.

Taj podatak imaće i političke reperkusije jer ustavni zakon pravo na službenu upotrebu jezika i pisma garantuje samo pripadnicima nacionalnih manjina koji u opštinama i gradovima u kojima žive čine više od 30 posto ukupnog broja stanovnika, piše Jutarnji list.

Prema verskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vernici i ateista ima 4,71%, dok 1,72% osoba nije želelo da se izjasni na pitanje o veri.

Na prošlom popisu stanovništva 2011. katolika je bilo 86 posto, pravoslavaca nešto manje od 4,5 posto, a muslimana oko 1,5 posto. Kao ateista se izjašnjavalo tek 3,81 posto stanovništva, a dodatnih 0,76 posto smatralo se agnosticima. O religiji tada nije želelo da se izjasni 2,17 posto građana Hrvatske.

Prema maternjem jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je maternji jezik hrvatski, a 1,16% osoba da im je maternji jezik srpski. Udeo osoba s nekim drugim maternjim jezikom pojedinačno je manji od 1%.

2 COMMENTS

  1. Novi način provjere stanovništa pri popisivanju je glavni razlog ovakvog pada broja srba. Zbog toga je nastala cela politička partija u hrvatskoj “domovinski pokret” kojeg vodi Penava, gradonačelnik Vukovara, koji već 10 godina govori da srba u vukovaru nema ni 30 posto… mnogo se lagalo sa prijavama adresa, ne samo u Vukovaru i slavoniji… ukratko, precene su bile još 2011. da je najmanje 30.000 srba upisano više nego šta uistinu žive u hr. Dakle stvarni pad je 20.000, a ne 50.000 srba u hr.

  2. Eh lepa nasa …SFRJ. Tad nas je bilo od Vardara pa do Triglava. A gde smo sad stigli? Nigde. Nema ni S od Srba u nekadasnjem multikulti Vukovaru, Sarajevu, Mostaru. Ova tri grada siu najvise sradali upravo jer je tako trebalo: razbiti SFRJ i zajednicki zivot.
    Zapadni psi rata, vrlo pazljivo birani: Sloba, Franjo, Alija, Radovan, Boban….. a ovo ostalo su misevi koji su razbili ono sto im je bilo naredjeno da razbiju. Lepu zemlju u kojoj se lepo zivelo.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here