Pare bankama umesto rodbini

0

Kako privući investitore: Srđan Srećković i Ervin Hofer

Međutim, problem je u tome što je reč o neiskorišćenom novčanom potencijalu koji se pre svega koristi u finalnoj potrošnji za potrebe poboljšanja životnog standarda rodbine i prijatelja.

 

Vlada Srbije, Narodna banka Srbije i poslovne banke trebalo bi da omoguće usmeravanje ovih novčanih doznaka iz dijaspore u formalne kanale transfera i njihovo korišćenje u svrhu privrednog razvoja otadžbine. Ovo su glavni zaključci međunarodne konferencije koja je u organizaciji Ministarstva za dijasporu održana u Beogradu.

 

Druga strana medalje

Vladimir Vučković iz Ekonomskog instituta u Beogradu, ukazao je na to da dijaspora najviše šalje novac u krajeve Srbije iz kojih potiče, pa se onda javlja i problem neravnomernog regionalnog razvoja.
– U nerazvijenim krajevima su manje plate, a ljudi koji računaju na doznake iz inostranstva često neće da se zaposle jer im je lakše da čekaju na pomoć iz inostranstva – kaže Vučković.

Ministar za dijasporu Srđan Srećković istakao je da je su doznake iz rasejanja u 2009. godini, prema procenama Svetske banke, veće za 10 odsto u odnosu na 2008. godinu i iznose oko 5,5 milijardi dolara, što znači da svaki građanin Srbije godišnje dobije oko 700 dolara pomoći od rođaka ili prijatelja iz inostranstva.

 

Potrebna depapirologija: Vladimir Grečić i Mlađen Kovačević

– Što pre donesemo propise EU i pojednostavimo birokratske procedure, lakše ćemo privući naše ljude iz inostranstva, ali i strane investitore da ulažu u Srbiju. Za mesec dana će biti objavljen DVD sa 150 konkretnih projekata za ulaganje u opštine širom Srbije, koji je pripremilo Ministarstvo za dijasporu u saradnji sa Privrednom komorom Srbije – naglasio je Srećković.
 

Švajcarska nudi iskustvo

Ambasador Švajcarske u Srbiji Ervin Hofer istakao je značaj srpske dijaspore u toj zemlji.

– Čak osam odsto stanovništva Švajcarske čine ljudi sa prostora bivše Jugoslavije, a srpsko-hrvatsko-bosanski jezik je prvi strani jezik u mojoj zemlji.

 

Mi smo spremni da naša iskustva podelimo sa vama – rekao je Hofer.

Andrea Rajster iz nemačke organizacije za tehničku saradnju (GTZ) istakla je da, iako bi formalni kanali transfera novca trebalo da se odvijaju preko poslovnih banaka i specijalizovanih agencija, čak 50 odsto svih doznaka iz Nemačke u Srbiju stiže neformalnim kanalima bez obzira na to što svaki drugi gastarbajter ima otvoren račun u nekoj od poslovnih banaka u otadžbini.

Olivije Bove iz švajcarskog Državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO) istakao je podatak da, prema istraživanju iz 2007. godine, srpska dijaspora novac uglavnom šalje preko komšija i prijatelja (80 odsto), vozača autobusa (15 odsto) ili poštom (5 odsto).

Viceguverner NBS Bojan Marković istakao je da je srpska dijaspora jedna od najaktivnijih u svetu, a da visok nivo doznaka kompenzuje veliki spoljno-trgovinski deficit zemlje. On je naglasio da država i poslovne banke treba da iskoriste taj potencijal i da ponude rasejanju nove bankarske proizvode koji bi, uz legalan transfer novca, mogli da obuhvate i štednju i mogućnosti za investiranje.

Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin ukazao je na velike poteškoće sa kojim se susreću naši ljudi iz rasejanja kada žele da ulažu u maticu, naglasivši da je neophodno pojednostaviti komplikovane procedure i pojavu raznih agenata koji nude pomoć i svoje veze u vlasti kako bi ubrzali procese, a često je reč o prevarantima.

 

Matica i dalje nesigurna

Ekspert za migracije Vladimir Greči istakao je da su ekonomska nesigurnosti u matici, nedovoljna pravna bezbednost, korupcija i kriminal, glavni faktori koji utiču na to da dijaspora slabo ulaže u projekte u otadžbini.

– Neophodna je depapirologija, decentralizacija, regulisanje svojinskih odnosa, lokalni programi za investiranje i inicijative za formiranje zavičajnih udruženja – rekao je Grečić.

– Ljude koji su prevareni teško možemo da vratimo i zbog toga moramo da smanjimo to nepoverenje poboljšavanjem rada državnih institucija – rekao je Bugarin.

Direktor sektora za ekonomske analize i istraživanja NBS Branko Hinić rekao je da, iako su doznake iz inostranstva stabilan izvor finansiranja države, treba da budemo srećni kada one budu nula i kada naša deca koja su otišla u inostranstvo ne budu morala da šalju novac roditeljima.

– Najveći problem ljudima koji nameravaju da investiraju u otadžbinu predstavlja to što bi pokretanje biznisa u Srbiji značilo da oni moraju da se vrate – kaže Hinić.
 

Mladi mozgovi i staračka zemlja

Profesor Mlađen Kovačević istakao je da je odluka države da garantuje štedne uloge do 50.000 evra u bankama doprinela tome da stanovništvo izvuče devize iz slamarica.

– Veće kamate na štednju u Srbiji nego u inostranstvu jedan su od motiva da rasejanje prebaci novac u otadžbinu – ocenio je Kovačević. On je dodao da je naš najveći problem što "postajemo staračka zemlja, a mladi mozgovi odlaze u inostranstvo".

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here