Pixabay
Ilustracija

Prema podacima iznetim u martovskom Biltenu Banke državnih rezervi (RBA), vlasnicima oko 880.000 stambenih kredita u Australiji, koji su proteklih godina uzeti sa fiksnom kamatnom stopom, rok pozajmica će isteći tokom 2023. i mnogi će ih refinansirati po varijabilnoj stopi.

Takođe, korisnici će se suočiti s ogromnom promenom i u kamati koja je iznosila između 2,00 i 2,40 odsto, na sadašnjih šest procenata.

S druge strane, jedna četvrtina kredita sa fiksnom kamatnom stopom, neotplaćenih početkom 2022, sada je istekla i većina je prešla na promenljivu kamatnu stopu.

Još 40 odsto neotplaćenih kredita sa fiksnom kamatnom stopom će isteći do kraja 2023, a dodatnih 20 odsto do kraja 2024.

U ciframa to je 590.000 stambenih kredita u 2022, 880.000 u 2023. godini, 450.000 u 2024. godini, stoji u biltenu.

Mark Buris, izvršni direktor finansijske firme “Jelou brik roud“ koja daje stambene kredite, rekao je u izjavi za Skaj da “RBA želi da slomi potrošače povećanjem kamatnih stopa“, što bi neke moglo da natera i da prodaju kuće, jer je cena hipoteka previsoka.

Veliki problem s kojim se suočava deo korisnika kredita je nemogućnost otplate hipoteke zbog velikog rasta životnih troškova i deset uzastopnih povećanja kamatnih stopa.

Poseban strah je izazvala izjava izvršnog direktora Vestpak banke, Pitera Kinga u listu “Australijan“, da je “zaplena kuća blizu nivoa globalne finansijske krize iz 2008. godine“.

Osim toga, ovo je izazvalo i strah kod banaka da mnogi vlasnici kredita neće biti u mogućnosti da ih redovno otplaćuju, posebno jer su se neki zajmoprimci, prema rečima direktora, zadužili do svojih maksimalnih granica za otplatu rata.

King je naglasio da je broj porodica koje kasne sa otplatom rata kredita za sada mali, ali da on očekuje da to može da se promeni, jer su efekti uzastopnih povećanja kamatnih stopa, od maja do danas, prešli na otplatu kamata, pa su zajmoprimci odustali od kredita s fiksnom stopom.

Inače, većina vlasnika kredita u Australiji koji fiksiraju svoju kamatnu stopu, čine to na tri ili manje godina. Kod kredita uzetih u vreme kovida istekao je rok za fiksne kamate i oni su već prešli na varijabilnu.

– Opšti stav ovih povećanja kamatnih stopa, od strane centralnih banaka širom sveta, je da to rade sve dok nešto ne pokvare. U vreme globalne finansijske krize su razbile bankarski sistem, ali ovog puta neće razbiti bankarski sistem, jer vlade ne žele da dozvole da se to desi. Ovog puta žele da slome potrošače, a jedna od posledica razbijanja potrošača je da ljudi moraju da prodaju svoje kuće – naglasio je Mark Buris.

On je dodao da će u narednih 18 meseci još oko 1,2 miliona zajmoprimaca, preći sa plaćanja niske na visoku kamatu. Buris smatra da je to veliki problem, jer mnogi ljudi teško da mogu da nađu dodatnih nekoliko hiljada dolara mesečno.

– Prosečna hipoteka koju će ljudi plaćati biće veća za 1.000 do 1.500 dolara mesečno, što je 12.000 ili 13.000 dolara godišnje. Da li su pritom dobili povećanje plate od 20.000 dolara tokom godine? Malo verovatno – rekao je Buris za “Skaj“.

Australijski biro za statistiku je u sredu objavio podatke o blagom padu inflacije, pa i pored toga postoji zabrinutost da čak ni umeren pad neće biti dovoljan da spreči RBA da podigne kamatnu stopu gotovine po jedanaesti put sledeće nedelje.

Refinansiranje u drugoj banci

Prema analizi Australijskog bankarskog udruženja (ABA) koja je prošle nedelje dostavljena Senatu, 70 odsto klijenata banaka koji su refinansirali svoje kredite u poslednjih šest meseci, uradili su to kod druge banke.

U proseku, 2.370 ljudi refinansira svoj stambeni kredit svakog radnog dana. Od 308.961 hipoteka refinansiranih u poslednjih šest meseci, prema podacima banaka 214.916 ili 70 odsto klijenata promenilo kreditora, dok je samo 94.045 refinansiralo kod istog zajmodavca.

To je primoralo banke da postojećim klijentima nude slične podsticaje kao što nude novim, popuste na kamatnu stopu do jedan posto i kreditne kartice.

Mlađi čekaju kraj fiksnog roka

Istraživanje više od 1.000 zajmoprimaca, koje je sproveo Resolve Finance u februaru ove godine, pokazalo je da 40 odsto onih koji imaju fiksnu kamatu neće odmah da refinansiraju, već će sačekati do kraja ugovora da vide šta se dešava sa zvaničnom stopom na gotovinu.

Takođe, vlasnici nekretnina u dobi između 35 i 44 godine su uglavnom ti koji čekaju kraj fiksnog roka da bi refinansirali, dok je najmanja verovatnoća da će to uraditi stariji od 65 godina.

Kamata ide na 4,1 odsto?

Vestpak banka prognozira da će RBA povećati zvaničnu kamatnu stopu na 4,1 odsto, što će biti nešto manje od istorijske najviše prosečne stope koja je 1990. iznosila 4,6 odsto.

Ako se prognoze obistine, to znači da se do juna očekuju još najmanje tri povećanja kamatnih stopa.

Revizija prognoza je rezultat predviđanja guvernera RBA Filipa Loua da će stopa gotovine nastaviti da raste sve dok inflacija ne bude pod kontrolom.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here