R. Erceg
Za gledanje i uživanje

Odbrojavamo sate do početka tradicionalnog, 8. Srpskog festivala u Sidneju, koji će ovog vikenda, u subotu 22. i nedelju 23. februara, ponovo okupitin desetine hiljada naših sunarodnika iz čitave Australije.

Ovaj najveći sabor Srba i srpske tradicije na južnoj hemisferi još od 2013. organizuju Srpska Pravoslavna crkva i Srpska pravoslavna omladinska asocijacija (SOYA).

U očekivanju ovog značajnog događaja, koji će sidnejsku luku Darling Harbor ponovo pretvoriti u malu Srbiju, a Tambalong park ispuniti veselim taktovima muzike iz zavičaja i neodoljivim mirisima naših đakonija, zamolili smo dr Milenu Ilišević da za „Vesti” da svoje viđenje Festivala.

Podsećamo, naša sagovornica je doktorirala srpsku književnost u otadžbini, a poslednjih deset godina živi u Australiji i uvažena je i nagrađivana profesorka akademskog pisanja na Univerzitetu Zapadni Sidnej. Uz to je i učiteljica srpskog jezika u nedeljnoj školi u Kabramati i veoma aktivna članica srpske zajednice, koja je svojim radom doprinela očuvanju naših korena na Petom kontinentu.

Negovanje tradicije

Srbi u Australiji organizuju se i okupljaju u crkveno-školskim opštinama, brojnim kulturno-umetničkim društvima, akademijama… Svima njima, baš kao i srpskim medijima na Petom kontinentu, zajedničko je i što za svrhu imaju negovanje našeg jezika, kulture, identiteta… Da li i u kolikoj meri to uspevamo?

– U sredini u kojoj živimo i u kojoj odgajamo decu treba iskoristiti svaku priliku da i sebe i druge podsetimo na našu bogatu tradiciju, na naše korene. Drvo bez korena će i najmanji vetar polomiti. Mi kao da toga ponekad nismo svesni. Na ovaj Festival srpskog folklora ne treba gledati kao na jedan izdvojeni događaj ili prijatan vikend koji ćemo provesti u najlepšem delu Sidneja. Naprotiv. Festival i slične događaje treba posmatrati kao deo mnogo veće i važnije celine očuvanja srpskog identiteta – ističe dr Milena Ilišević i nastavlja: – Čini mi se da je poslednjih godina, kad je iz raznih razloga srpski identitet u matici ugrožen i stavljen pred velika iskušenja, uloga dijaspore u procesu očuvanja onoga što nas čini Srbima veća i odgovornija. I kao Srpkinju i kao nekog kome je negovanje srpske tradicije “u opisu posla”, raduje me da se osnivaju nove folklorne grupe, pokrenuta je prva dramska radionica na srpskom jeziku, svake godine se povećava broj polaznika u srpskim školama… Sve to uliva dodatnu nadu.

Zbog svega navedenog je, naglašava, odgovornost srpske zajednice još veća.

– Na nama je, kao zajednici, da zaboravimo na bilo kakve podele i lične interese i da svaku novu inicijativu podržimo i pomognemo. Jedan od načina je i poseta Festivalu, pomoć u organizaciji ili nastup na sceni. Velika je uloga crkve, ambasade i medija, ali ne treba zaboraviti da svako od nas, kao pojedinac, može i mora da da svoj doprinos.

Reakcije stranaca

Festival, eto, već osmu godinu za redom okuplja gotovo sva naša kulturno-umetnička društva iz Sidneja, te poneki KUD i umetnike iz ostalih gradova Australije. Koliki je značaj ovog Festivala za našu zajednicu?

– Na sreću, širom Australije se redovno održavaju različiti kulturni susreti, nastupi folklora, crkvena sabranja, festivali. Mi smo narod koji voli proslave, i to je dobro. Festival folklora u Sidneju je po mnogo čemu specifičan. On nikako ne može da zameni sva ona tradicionalna druženja koja imamo u okviru naše zajednice, ali im je odlična dopuna. Najpre, ne čekamo da nam neko pokuca na vrata i pita nas šta možemo australijskom multikulturalnom društvu da ponudimo, već mi na ovaj način idemo u srce Sidneja da pokažemo ko smo i koliko vredimo.

Naša uvažena profesorka podseća na još jednu činjenicu.

– Nije Srpski festival jedini koji se ovde održava. Nekoliko puta sam, šetajući centrom Sidneja, sasvim slučajno, na istom mestu naišla na festivale drugih kultura. Bilo je divno upoznati se sa nečim što je novo i naučiti nešto o drugim državama i narodima. Verujem da se tako osećaju i stranci koji naiđu, ili planirano dođu, na naš Festival. Kad god sam tamo, polovinu vremena provedem prateći događaje na bini, a drugu polovinu analizirajući reakcije stranaca. I to je zaista uživanje videti. Treba iskoristiti svaku priliku da pokažemo svoju tradiciju i istoriju jer je to nešto čime možemo samo da se ponosimo.

Svako dete – Srbija

Šta Festival za vas lično znači?

– Festival je odlična prilika da u opuštenoj atmosferi uživam u umeću naše dece. Naravno, tu se uvek sretnemo sa mnogobrojnim prijateljima koje zbog obaveza nemamo prilike da često vidimo. Uz to, svake godine na Festivalu gostuje i poneka folklorna grupa iz Srbije, tako da uvek kupim ponešto od onoga što oni donesu i što me podseća na otadžbinu, upoznam nove ljude, naučim o Srbiji nešto što ranije nisam znala. Ove godine ćemo se družiti sa mladima iz Kraljeva, ali imam i vrlo ličnu motivaciju da posetim Festival. Naime, moj sin prvi put nastupa na velikoj sceni i to pod okriljem Folklorne akademije Krug. Unapred se radujem da vidim i njega i njegove drugare koji već neko vreme vredno vežbaju.

Za kraj, dr Milena Ilišević ističe:

– Moram još jednom da naglasim koliko je važno da se svi mi, zaboravljajući na podele i nesuglasice kojih u svakoj zajednici ima, podjednako radujemo svakom ovakvom događaju i svakom detetu i učesniku koji će nastupati sledećeg vikenda. Ja na to ne gledam kao na učešće nekog Strahinje, Milice, Ane, Stefana… iz ovog ili onog kluba, nego u svakom od njih vidim sebe, svoje dete, Srbiju! Ako svi ovom Festivalu pristupimo na ovaj način, možemo se nadati da u godinama koje dolaze bude još uspešniji.

Raznovrsnost: Željko Glamočanin i mala škola rokenrola

Srbija u srcu Sidneja

Koliko je važna lokacija u centru Sidneja i da se na ovaj način predstavimo i ostalim zajednicama Australije?

– Sama činjenica da su vikendom u Sidneju povlašćene cene gradskog prevoza dovoljno govori koliko je poseta centru važna čelnicima grada. Cilj je da se Sidnej predstavi turistima kao živ grad koji ima šta da ponudi. Utoliko pre mogućnost da na ovako atraktivnom mestu svoju kulturu i nasleđe predstavimo svojim komšijama, koji dolaze iz drugih krajeva sveta, treba oberučke prigrliti i iskoristiti na najbolji mogući način.

Goste čekam raširenih ruku

Kako biste nekome ko nikada nije bio na Festivalu preporučili zašto treba da ga poseti?

– Najpre, naučiće nešto novo o Srbiji, njenoj istoriji, tradiciji i kulturi, o čemu su poslednjih decenija u svetskim medijima uglavnom mogle da se čuju samo neistine. Zatim, osetiće mnogo pozitivne energije. Od kada živim u Australiji, kad god nekome kažem da sam iz Srbije, obično čujem rečenicu: “Imam prijatelja ili prijateljicu iz Srbije”. Počela sam da se šalim kako, ako neko u Australiji i ima prijatelja, taj mora da je Srbin. Ali mi i jesmo poznati kao druželjubiv i gostoljubiv narod. Festival je prilika da se to oseti iz prve ruke, ali i da se probaju naši čuveni kulinarski specijaliteti.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here