ATAImages
Za isti aršin: Parlament u Banjaluci

Republika Srpska spremna je da povuče novi korak ka rešenju trenutne krize u BiH. Banjaluka namerava da predloži usvajanje posebnog zakona na nivou BiH kojim bi, u najkraćem, bilo kažnjivo nazivanje Republike Srpske i srpskog naroda genocidnim. Ako bi partije iz Sarajeva pristale, to bi otvorilo prostor za povratak srpskih kadrova u zajedničke institucije.

Ovakav zakon već postoji na nivou Republike Srpske i deo je odgovora na nametanje izmena krivičnih zakona u režiji bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka kojima je zabranjeno negiranje genocida. Narodna skupština Srpske je, podsetimo, usvojila izmene Krivičnog zakonika RS kojima je predviđeno da svako ko grubo vređa ili omalovažava Republiku Srpsku, za to mu može biti izrečena kazna i do 15 godina zatvora. Za sada je po tom zakonu podnesena jedna krivična prijava protiv bošnjačkog člana Predsedništva BiH Šefika Džaferovića koji je uporedio proslavu Dana RS sa “Kristalnom noći”. Pokrenute su i neke istrage zbog pisanja po društvenim mrežama, ali još nijedan slučaj nije dobio sudski epilog.

– Republika Srpska će predložiti poseban zakon u kojem će se tražiti da se kazni svako ko određeni kolektivitet, dakle BiH, RS, FBiH, Brčko ili kantone nazove genocidnim i da se zapreti kaznom zatvora od pet godina zatvora. Isto bi vredelo i za bilo koju nacionalnu grupu. Ako to prihvate naši partneri u parlamentu, a ne vidim razlog da se to ne desi, mi smo spremni da učestvujemo u radu – poručuju iz Srpske.

Ovaj korak je pre nekoliko dana najavio Nenad Stevandić, predsednik Ujedinjene Srpske, ističući da bi najpoštenije bilo da se u celoj BiH zabrani i kažnjava nazivanje genocidnim bilo kojeg naroda, entiteta, pojedinca ili etničke grupe, što je veoma čest slučaj na društvenim mrežama.

– Principijelan stav vladajuće koalicije u Srpskoj je da genocid ne sme biti zloupotrebljavan da bi se genocidnim nazvao bilo koji narod, pojedinac ili grupa u BiH. Ovakav stav, koji je izbalansiran, potpuno bi isključio Inckov zakon, koji se ne uklapa u principe ravnopravnosti niti u principe da zakone donose parlamenti, a ne pojedinci – naveo je Stevandić.

Zanimljivo je da lider SDA Bakir Izetbegović nije u startu odbio ovakvu ideju. On je za vraćanje srpskih predstavnika u parlament BiH i Savet ministara.

– I to je dobro, mi to podržavamo. Mi nikada nismo jedan narod, na primer srpski, nazivali genocidnim, niti smo Republiku Srpsku zvali tako. Prihvatili smo je u Dejtonu 1995. godine, ali znamo šta je prethodilo. Nemamo nameru vređati entitete i narode. Tako da ovo jeste jedan izlaz – rekao je Izetbegović.

Za sada ostaje nejasno da li uslov iz Srpske podrazumeva da Inckov zakon ipak bude povučen.

Potreban konsenzus

U opoziciji su još oprezni na ove najave. Lider PDP-a Branislav Borenović za naš list kaže da je njegova stranka ovakvo rešenje predlagala još na početku krize koja je eskalirala nametanjem Inckove odluke.

– Kako je bila okidač krize, potrebno je povlačenje sporne i katastrofalne odluke, a da se u domaćoj parlamentarnoj proceduri usvoje izmene i dopune zakona koje tretiraju ovu temu. Naravno, sam sadržaj treba da bude prihvatljiv svima i po tom pitanju je potrebno postići konsenzus. Najveća odgovornost leži na vladajućoj koaliciji SNSD-SDA-HDZ. Nama su prihvatljiva isključivo rešenja koja ni na koji način ne štete Srpskoj i srpskom narodu, a koja nisu plod bilo čijih nametanja – rekao je Borenović.

Treći znak dobre volje

Vlast Republike Srpske ovih dana izuzetno je aktivna kada je u pitanju nuđenje dogovora drugoj strani. Nakon što je predloženo održavanje zajedničke sednice vlada Srpske i FBiH kao i poziva predsednika parlamenta Nedeljka Čubrilovića da se poslanicima u Banjaluci obrate lideri HDZ-a BiH i SDA, ovo je, tvrde upućeni, već treći znak dobre volje za dogovor. U međuvremenu je Bakir Izetbegović odbio Čubrilovićev poziv, dok Čović još razmišlja, a kako tvrde naši izvori iz vladajućih struktura u Banjaluci, on će poziv verovatno prihvatiti. U slučaju da i on odbije, sednica na kojoj bi trebalo da bude razmatrana aktuelna politička i ekonomska situacija u BiH verovatno neće biti održana.