Nadutost je neprijatan, ali vrlo čest problem koji može uticati na svakodnevno funkcionisanje, raspoloženje i kvalitet života.
Osobe koje pate od nadimanja često osećaju težinu, pritisak u stomaku, pojačane gasove ili čak bol. Iako nije uvek znak ozbiljnog oboljenja, može biti vrlo iscrpljujuća ako se često ponavlja.
Najčešći uzroci nadutosti uključuju prebrzo jedenje, gutanje vazduha tokom jela ili razgovora, konzumaciju gaziranih pića, nezdravu ishranu bogatu šećerima, prerađenom hranom i masnoćama, kao i netoleranciju na određene sastojke – najčešće laktozu ili gluten.
Stres i anksioznost takođe mogu uticati na varenje, kao i hormonske promene, posebno kod žena u periodu menstruacije ili menopauze.
Dobra vest je da se u većini slučajeva nadutost može ublažiti jednostavnim promenama životnih navika.
Pre svega, preporučuje se da se jede polako i svesno, da se hrana dobro sažvaće i da se izbegava pričanje tokom obroka, kako bi se smanjilo unošenje vazduha. Izbegavanje teško svarljivih namirnica, poput mahunarki, kupusa, luka, gaziranih pića, veštačkih zaslađivača i previše mlečnih proizvoda, može imati velikog efekta.
Lagane fizičke aktivnosti poput šetnje nakon obroka mogu pomoći crevima da se pokrenu i olakšaju varenje. Takođe, unos probiotika – bilo kroz fermentisane namirnice poput jogurta, kefira i kiselog kupusa, ili kroz dodatke ishrani – može doprineti zdravlju crevne flore i smanjenju nadutosti.
Važno je napomenuti da ako se nadutost javlja često, traje duže vreme ili je praćena drugim simptomima kao što su bol, gubitak težine, promena u stolici, mučnina ili povraćanje – obavezno treba potražiti savet lekara. To može biti znak ozbiljnijih stanja poput sindroma iritabilnog creva, celijakije, intolerancije na hranu ili drugih digestivnih poremećaja.
Nadutost ne treba ignorisati – pažljivim praćenjem signala koje telo šalje i prilagođavanjem ishrane i načina života, mnogi mogu pronaći olakšanje i poboljšati svoje opšte zdravlje.