Boban Ristić
Sajam vina drugi dan

Nišu na svetskom tržištu, vina regiona Otvorenog Balkana mogu da osvoje plasmanom kvalitetnih, autentičnih sorti, osobenih karakteristika područja na kojem su nastala. Među srpskim vinima, to su grašac, prokupac, smederevka, tamjanika, ali i naši lokalni teroari u internacionalnim sortama, kao što su kaberne iz Negotinske krajine, šardone sa Fruške gore, merlo i sovinjoiz Šumadije, navode enolozi i vinski eksperti.

„Imamo autentične sorte na kojima treba da se radi i koje treba da unapređujemo i to nije samo posao vinara nego i institucija, fakulteta, eksperata u različitim oblastima, radi što boljeg prinosa i rezultata u vinogradima. Nakon toga enolozi izvlače maksimum iz tih sorti i finalno ih spremaju za tržište. Ne treba zanemariti ni internacionalne sorte u našim vinogradima, lako razumljive stranom kupcu, zahvaljujući kojima je srpska vinska industrija i doživela uspon jer su i to naši aduti“, ističe enolog Mladen Dragojlović.

Igor Popović, direktor Sektora udruženja privrede Privredne komore Srbije kaže da je koncept predstavljanja regiona kao vinskog područja veoma značajan za naše vinare da upoznaju nove ljude, sklope nove poslove i naravno, otvore nova tržišta.

„Po drugi put Wine vision by Open Balkan je u Italiji gde smo predstavili   240 različitih vina iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Iznenađen sam velikim interesom profesionalnih vinara, ali i degustatora i ljubitelja vina, među kojima ima i dosta prošlogodišnjih posetilaca“, ukazuje Popović.

Prema rečima Igora Lukovića, glavnog i odgovornog urednika magazina „Vino i fino“ koji je i vinski sudija i somelijer, balkanska vina, predstavljena u najboljoj mogućoj selekciji na sajmu Vinitaly u Veroni okupiraju veliku pažnju posetilaca, ali za uspešnu prodaju neophodno je kontinuirano prisustvo i promocija, stalna komunikacija sa potencijalnim kupcima i konzumentima kako bi se naš region pozicionirao kao relevantan za visokokvalitetna vina.

„Srpski proizvođači ne mogu da pariraju količinom na svetskom tržištu, ali mogu kvalitetom i autentičnošću“, kaže Luković.

Kao dobar primer navodi Sloveniju koja uspešno plasira svoja vina i  postepeno im nalazi mesto u vinskim kartama poznatih restorana, od Pekinga do Njujorka. „Verujem da je to put koji treba da sledi i vinarstvo Balkana“, navodi on.

I za rakije kao i za vina, šansa na svetskom tržištu je njihov plasman kao jedinstvenih autentičnih proizvoda, kaže Aleksandar Janjić, zastupnik Saveza proizvođača rakije u Srbiji.

Kako je istakao, domaći izvoz rakije porastao je u odnosu na 2018. godinu sa 5 miliona evra  koliko je iznosio 2018. na gotovo 14 miliona u 2023.

Imamo proizvod koji je jedinstven u svetu, šljivovica je naša rakija broj jedan, ali ne treba zaboraviti ni rakije od dunje i ostale voćne rakije, dodaje Janjić.

Na štandu „Wine vision by Open Balkan” na sajmu Vinitaly u Veroni, do 17. aprila predstavljaju se vodeća vina iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije. Ovo predstavljanje organizovala je Privredna komora Srbije, uz podršku Generalnog sekretarijata Vlade Srbije, Razvojne agencije Srbije, Saveza vinara i vinogradara Srbije, Saveza proizvođača rakije i Beogradskog sajma.

Sledeća prezentacija Wine vision by open Balkan biće održana u Šenženu, na sajmu Wine to Asia od 9. do 11. maja.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here