29.04.2024
Home Blog

PU Užice: Uhapšen muškarac iz Arilja zbog proizvodnje i prodaje droge

0
Foto: MUP

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Arilju uhapsili su B. M. (26) iz ovog mesta, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Kako se navodi u saopštenju PU Užice, policija je prilikom pretresa stana osumnjičenog pronašla 25 kesica sa amfetaminom, ukupne težine 111, 49 grama i vagicu za precizno merenje.

Osumnjičenom je najpre određeno zadržavanje do 48 sati i on je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom tužiocu, nakon čega mu je sudija za prethodni postupak Višeg suda u Užicu odredio pritvor do 30 dana, dodaje se u saopštenju.

Crna Gora: Sedmočasovno radno vreme do kraja godine

0
Pixabay.com

Ministarka rada i socijalnog staranja Crne Gore Naida Nišić najavila je danas da do kraja godine u Crnoj Gori može da se očekuje uvođenje sedmočasovnog radnog vremena.

Ona je za Radio Crne Gore rekla da će socijalna davanja u budućnosti biti pravičnija, kao i da neće biti ukidanja Fonda PIO, ali da će on biti reformisan, prenosi RTCG.

Nišić je kazala da su sve analize pokazale da je najveća nepravda pričinjena penzionerima koji su radni vek proveli u različitim državama, kao i da oko 3.500 penzionera iz bivših Jugoslovenskih država primaju penzije koje su, kada se saberu niže su od prosečne.

Ruske trupe su preuzele kontrolu nad selom Semenovka u Donjeckoj oblasti

0
EPA/Russian defence ministry

Ruska vojska preuzela je kontrolu nad selom Semenovka u Donjeckoj oblasti, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se navodi da su selo zauzele jedinice “Centar”, prenose RIA Novosti. Ministarstvo odbrane Rusije juče je saopštilo da je ruska vojska preuzela kontrolu nad selom Novobahmutovka u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, koje je bilo ključna tačka u borbi proteklih dana.

Kako navode RIA Novosti, Novobakhmutovka se nalazi severozapadno od Avdejevke, na istoku Ukrajine, a preuzimanjem kontrole nad tim selom otvara se mogućnost da ruske snage opkole ukrajinske snage koje brane selo Berdiči.

Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski rekao je juče da se situacija na terenu pogoršala i da njegove trupe zauzimaju nove pozicije na najmanje tri linije fronta.

On je na svom Telegram kanalu naveo da ruske snage aktivno napadaju duž cele linije fronta, a da su ukrajinske jedinice prešle na nove linije zapadno od Berdičija, Semenovke i Novomihajlovke.

Radost Uskrsa u rukama dece

0
Lična arhiva
Tradicija farbanja jaja na delu

Učenici dopunske škole, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete Republike Srbije, a u okviru vannastavnih aktivnosti, okupili su se u Vizbadenu da bi učestvovali na takmičenju u oslikavanju uskršnjih jaja.

Ljiljana Mitić, Sanja Stojanović Bojković, Vladimir Živanov i Radmila Antešević

Važan događaj

Povodom ove manifestacije, nastavnik Vladimir Živanov je istakao da se radi o važnom događaju.

Manifestaciji prisustvovali brojni đaci

– Ovo je već tradicionalno okupljanje i takmičenje u oslikavanju jaja u Vizbadenu ali ove godine u malo drugačijem ambijentu. Naime, do sada su te aktivnosti obavljane u školskim učionicama, na redovnim časovima, no ove godine nije tako. Zahvaljujući donaciji i pomoći Milorada Živanovića i Marije Duvnjaku, našim zemljacima , vlasnicima restoranaBoothaus
u Vizbadenu, koji su nam dopustili da koristimo prostorije u ovom restoranu, mogli smo da organizujemo ovako velelepnu manifestaciju na kojoj učestvuje stotinak dece sa svojim roditeljima – rekao je Živanov.

Nikolina Mitrović

Vidljivost u zajednici

Živanov se zahvalio i na pomoći brojnim članovima naše zajednice.

– Ne smem propustiti priliku da iskažem zahvalnost Ljiljani Mitić, Radmili Antešević, Goranu Bunčiću i Darku Ljahoviću, dragim prijateljima i prijateljicama, koji pomoć pružaju u tehničkoj podršci, i naravno našem dragom prijatelju, ocu Aleksandru Markoviću, ovdašnjem parohu, čija je saradnja bila neizostavna svih ovih godina. On je ,kao i svake godine, obezbedio nagrade, a biće i deo žirija koji će izabrati najbolje radove. Nagrade će biti uručene na Uskrs ove godine – rekao je Živanov.

Dragan Balta, Đorđe Balta, Vladimir Živanov i Sanja Stojanović Bojković

– Moram da napomenem da mi je od samog starta cilj bio da što češće “izlazimo” iz školskih učionica da bismo bili vidljiviji kao škola, ne samo našoj zajednici ovde u Vizbadenu, nego i svim drugim ljudima pored kojih ovde živimo. Dobili smo nekoliko novih đaka za sledeću školsku godinu, koji su znali za sve naše aktivnosti, a ako bude prilike, najavljujem još mnogo novina za naredni period – sa ponosom i radošću ističe učitelj Vlada.

Početak lepe saradnje

Jedan od vlasnika restorana, Milorad Živanović istakao je veliko zadovoljstvo zbog priredbe.

– Sa velikom radošću i zadovoljstvom smo prihvatili ideju ovdašnjeg učitelja Vladimira Živanova da pomognemo ovu manifestaciju. Velika je radost videti u našem objektu ovoliki broj dece i već unapred se radujemo budućoj saradnji i aktivnostima o kojima smo razgovarali sa učiteljem – podvukao je Živanović.

Učenje o istoriji

Dragan Balta, koga smo pitali za utiske o ovom događaju, kaže da je njegov sin naučio mnogo zanimljivih stvari.

– Moj sin već tri godine pohađa srpsku nastavu i naučio je mnogo zanimljivih stvari. Voli da ide na časove kod učitelja Vlade i uči o istoriji svog naroda iz Srbije i Republike Srpske. Upoznao je mnogo drugara, što je za mene, kao roditelja veoma bitno. Ovo je prelepa manifestacija, sa veoma velikim brojem učesnika – zadovoljan je Balta.

Čuvarkuća

Đorđe Balta rekao je da se mnogo raduje zbog manifestacije i da se trudio da lepo oslika jaje, a sa ponosom napominje da je njegovo jaje prošle godine izabrano za “jaje čuvarkuću”.

Lepim pisanjem čuvaju ćirilicu

0
Lična arhiva
Učesnici programa lepog pisanja

Članovi udruženja Bečke poete svojim književnim večerima, druženjima i različitim manifestacijama već godinama neguju i čuvaju srpski jezik, pismo i književni govor. Ovog puta otišli su korak dalje, pa su u svom klubu održali prvo takmičenje u lepom pisanju ćirilice.

Jezik, a sa njim i pismo ne služe samo za sporazumevanje, već su daleko više od toga. Oni su obeležje jednog naroda, ono po čemu se njegovi pripadnici prepoznaju, izraz su nacionalne kulture i identiteta.

Mirel Tomaš, predsednica udruženja Bečke poete

Nacionalna kultura

Srpska ćirilica je autentično pismo koje pada u zapećak kako pod naletom digitalnog doba, tako i kod naših ljudi u tuđini, koji prirodno, nemaju često priliku ni da ga koriste. U želji da ćirilici dodatno da na značaju koji zaslužuje, predsednica Bečkih poeta Mirel Tomaš predložila je – prvo takmičenje u lepom pisanju ćirilice.

– Pored svih aktivnosti koje smo organizovali ove godine, predložila sam prvo takmičenje u lepom pisanju ćirilice, jer to niko do sada nije napravio, bar ne izvan granica naše otadžbine – kaže Tomaševa.

Takmičari bili posvećeni stvaranju

Danas se, primećuje, retko očekuje da neko piše, pa su rukopisi pored telefona – zaista retkost.

– Ovim našim takmičenjem smo pokazali da pesnici i umetnici ipak neguju svoje znanje i ne dozvoljavaju sebi da ih prati epitet da “ne znaju da pišu” – dodala je ona.

Vladan Marković, Dragica Mitić i Aleksandar Danilović

Sećanje na Vuka

Podseća da Srbi imaju tu privilegiju – da su narod koji ima dva pisma, zahvaljujući Vuku Karadžiću i njegovoj reformi srpske pismenosti. Zato je na priznanjima i zahvalnicama ugrađen motiv velikog reformatora srpskog jezika i jedne od najznamenitijih ličnosti u Srba. Knjiga jedinog našeg nobelovca Ive Andrića “Znakovi pored puta” bila je tema takmičenja. Svaki rad je bio skeniran, tako da su svi mogli da vide rukopis takmičara.

Katarina Marković

Andrićevi motivi

Prvo mesto sa najviše bodova osvojila je Dragica Mitić, pesnikinja koja već ima svoje tri zbirke pesama. Drugo mesto pripalo je mladom pesniku Aleksandru Daniloviću, za njegov kao studentski rukopis, a treće Vladanu Markoviću i njegovom umetničkom rukopisu. Ostali učesnici su dobili zahvalnice, takođe sa motivima našeg nobelovca.

Knjiga kao putokaz

Zahvalnice su dobili Marjan Denkov, Milena Dobrić, Katarina Marković, Viktorija Velkova, Sanja Nemet, Jadranka Stanojević, Stana Rakić Dokić, Dragica Nedeljković, Branislav Floranović, Zorica Mitić.

– Svi su sa ovog takmičenja odneli ponešto, kao nagradu, ali i poneku misao iz knjige ‘Znakovi pored puta’, da svima posluže kao ‘putokaz’ u životu, da nikada ne zaboravimo naša dva pisma kao osnovno obrazovanje – poručila je Mirel Tomaš.

Igra znanja

Mirel je za “Vesti” govorila o ambicijama prilikom realizacije ovog projekta.

– Želja nam je bila da pokažemo estetiku ćirilice u rukopisu, ali da to kao zabavnu igru znanja podelimo sa prijateljima i najbližima, pa i u klubovima koji se bave našim, srpskim jezikom. Prvi korak smo napravili mi, u našem klubu pesnika – zaključila je Tomaševa.

Škola ponos Tekeriša

0
Đ. Janković
Godina jubileja: Učenici su izveli prigodan program povodom Dana škole

Slavno selo Tekeriš, poznato po Cerskoj bici, prvoj srpskoj i savezničkoj pobedi u Velikom ratu, može da se pohvali i osnovnom školom kakve retko gde ima. U ovom selu se obrazovanje neguje tačno 181 godinu, od 1843, a pod krovom zgrade, u kojoj se školuju današnje generacije, prvi đaci u klupe seli su još 1884. godine. Time malo koja sredina može da se podiči. Najstarija škola u gornjem Jadru, jedna od najstarijih u lozničkom kraju, proslavila je u četvrtak 25. aprila 181. rođendan, a direktorka Jovanka Grujičić Miler podsetila je da se ove godine obeležava nekoliko važnih jubileja.

Pod zaštitom: Od 1990. školska zgrada je spomenik kulture

– Osim 181 godine trajanja obeležavamo još tri značajna datuma, 140 godina od kada se nastava odvija pod krovom ove školske zgrade, koja je od 1990. spomenik kulture i pod zaštitom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Valjevu, stogodišnjicu kako škola nosi ime vojvode Stepe Stepanovića, a u avgustu će biti obeleženo i 110 godina od Cerske bitke. Prošle godine smo za 180. rođendan dobili Povelju grada Loznice, a ove je na Dan državnosti Srbije škola odlikovana Sretenjskim ordenom, na šta smo veoma ponosni. Imamo sa izdvojenim odeljenjima ukupno 64 učenika, ali smo vrlo živa škola, prepuna aktivnosti, a naši učenici učestvuju na brojnim takmičenjima i postižu zapažene rezultate – rekla je ona na proslavi.

Jovanka Grujičić Miler

Matična škola u Tekerišu ima 30 učenika, a ostali su u četiri izdvojena odeljenja u lozničkim selima Gornja i Donja Badanja, Trbosilje i Sipulja. Od septembra će škola imati ukupno šestoro prvačića, ali ovde veruju da će se to u budućnosti popraviti. U školi ističu da se svi dobro sarađuju, u kolektivu, sa roditeljima, učenicima, vrlo su složni, solidarni, a svako dete dobro poznaju što je prednost manjih kolektiva. Jovanka Grujičić Miler kaže da će u narednom periodu raditi na tome da svako ko poseti spomen-kompleks posvećen Cerskoj bici, koji se nalazi nedaleko od škole, obavezno svrati i do nje. Škola je ne samo spomenik kulture već ima i istorijski značaj kao mesto gde su tokom bitke na Ceru u njenim učionicama bili previjalište i bolnica. Da progovore školski zidovi bi mnogo toga ispričali iz slavne istorije ovoga kraja.

Istorijat na tabli

– Planiramo da sa Turističkom organizacijom radimo na popularizaciji sela, da oni koji dođu vide da je ovde ugodno živeti. U toku je obnova puteva, pa će se uskoro novim asfaltom od Loznice do Tekeriša stizati za oko pola sata – kazala je Grujičić-Milerova.

Ljubinko Đokić

Ulažemo u obrazovanje

U ime gradske uprave čestitke je uputio Ljubinko Đokić, član Gradskog veća, koji je kazao da je “malo škola koje se mogu pohvaliti da 181 godinu obrazuju i vaspitavaju učenike”.

– Nažalost, migracija stanovništva iz sela u gradove nije zaobišla ni ovu sredinu. Nastojimo u lokalnoj samoupravi da dok god imamo i jednog jedinog učenika pod krovom škole ona bude uređena, a uslovi što bolji za rad i učenika i nastavnika. Nama je obrazovanje uvek bilo prioritet. Planirano je za njega ove godine oko 740 miliona dinara, a uz ulaganja u gradnju dve fiskulturne sale biće izdvojeno oko milijardu dinara. Svaki četvrti dinar iz budžeta grada odlazi na obrazovanje – rekao je Đokić.

Nagrade učenicima

Na proslavi Dana škole uručene su nagrade učenicima koji su bili najuspešniji na školskim takmičenjima, njihovim nastavnicima, a objavljen je i novi broj “Cerskog slova”, lista učenika i nastavnika ove škole. Posle bogatog kulturnog programa predstavnici grada i škole položili su venac na spomenik junacima sa Cera.

Nije svaki zločin genocid

0
Youtube/Radio Slobodna Evropa
Efraim Zurof

Rezoluciju o Srebrenici, o kojoj bi trebalo da se glasa u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati, jer bi, kako je naveo, označavanje Srebrenice kao genocida dodatno oslabilo sam značaj tog pojma koji služi kao važno upozorenje čovečanstvu o opasnostima ratova i sukoba,

rekao je jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra “Simon Vizental” Efraim Zurof.

U autorskom tekstu za Tajms of Izrael ističe da nije svaki ratni zločin genocid i da su, pored ostalog, Srbi u Srebrenici poštedeli žene i decu.

– Da su Srbi imali nameru da počine genocid, pobili bi sve bosanske muslimane okupljene u Srebrenici – rekao je ovaj stručnjak za Holokaust.

Osvrnuo se na tekst bivšeg generalnog savetnika Svetskog jevrejskog kongresa Menahema Rozenzafta od 24. aprila ove godine objavljen u istom listu, u kojem on već u uvodu insistira da Generalna skupština UN mora da prizna masakr 8.000 muslimanskih muškaraca u Srebrenici, u julu 1995, kao slučaj genocida, ukazujući da Rozenzaft zapravo otkriva glavne nedostatke u svojoj žalbi.

– Da bi podržao svoj slučaj, Rozenzaft, tvrdi da, pošto želi da veruje da je Hamasov pokolj najmanje 1.200 izraelskih građana i stanovnika 7. oktobra bio čin genocida, imamo apsolutnu obavezu priznavanja i obeležavanja genocida i drugih zločina protiv čovečnosti – kaže Zurof.

Ako bi se, kaže Zurof, ovakvi i slični događaji klasifikovali kao genocid, pojam bi bio potpuno ispražnjen od svoje trenutne težine i značaja i izgubio bi bilo kakav uticaj koji ima do danas.

– Tako bi se, na primer, 11. septembar mogao nazvati genocidom, kao i japanski napad na Perl Harbur, ili u tom slučaju bombardovanje Hirošime i Nagasakija ili Drezdena i Hamburga u Drugom svetskom ratu, kao i stotine drugih tragičnih incidenata – istakao je Zurof i dodao da “rezolucija za koju treba da se glasa u GS UN definitivno ne bi trebalo da bude podržana”.

Vojna epizoda

Efraim Zurof kaže da se, iako se lako može poistovetiti sa inicijativama za obeležavanje pravih slučajeva genocida, ni smrtonosni upad Hamasa 7. oktobra na jug Izraela, ni ubistva u Srebrenici ne mogu kvalifikovati kao slučajevi genocida.

– Svaka od ovih tragedija je još jedna jedinstvena kratka epizoda u vojnim sukobima, koji su trajali mnogo duže, a koji u slučaju Gaze još traju. To je jedan od glavnih razloga zašto profesor Jehuda Bauer, doajen istoričara Holokausta, godinama insistira da se ono što se dogodilo u Srebrenici ne kvalifikuje kao genocid – ukazuje Zurof.

Svaki čovek je ikona Božija

0
Hadži Marko Vujičić
Patrijarh Porfirije

Na praznik Hristovog ulaska u Jerusalim, Cveti, patrijarh Porfirije je u Hramu Svete Trojice u Ripnju, krstio tridesetoro dece. On je služio na praznik Ulaska Gospodnjeg u Jerusalim Svetu arhijerejsku liturgiju uz sasluženje Njegovog preosveštenstva episkopa novobrdskog g. Ilariona, sveštenstva i đakonstva u prisustvu velikog broja građana i mališana.

Pobeda i slava

– Može biti da imamo razne neprijatelje u životu, ali najčešće neprijatelji smo sami sebi, onda kada ne živimo u duhu praznika Cveti. Na Cveti se radujemo, nosimo grančice pobede i slave, a sveti oci kažu da to cveće koje nosimo i grančice kojima mašemo treba da budu vrline koje ulepšavaju naš život, i čine da budemo slični Bogu. Dakle, na Cveti nam se otkriva istina o tome da pored drugih neprijatelja koje možemo imati, gde smo i sami sebi neprijatelji, najveći naš neprijatelj jest smrt, jeste đavo, jeste greh – naveo je i ukazao da je Gospod došao da tog neprijatelja pobedi.

Mi ćemo ga, kako je rekao u besedi na Cveti, “pobediti onda kada smo jedno sa njim, a jedno smo u Crkvi i sa Crkvom sa njim”.

Njegova svetost je poručio da je Gospod svakome onome ko je postao član Crkve dao jednake šanse i mogućnosti u ljubavi svojoj.

– Došao je zbog svakog čoveka, jer svaki čovek je ikona Božija, u Hristu i sa Hristom uz pomoć Božiju, sa Bogom i blagodaću Božijom pobedio smrt, naveo je, između ostalog, u besedi Njegova svetost.

Predsednik Crkvenog odbora hrama Svete Trojice u Ripnju Predrag Avramović poručio je da su otvorili vrata za svu decu koja su bila voljna da se krste na Cveti.

Oduševljeni mališani

– Crkva zauzima važno mesto i u našoj tradiciji i u ripanjskoj istoriji, i ovo je neki svečani čin kojim je Crkva pokazala vezanost sa našim narodom i našim mestom, otvorili smo naša vrata za svu decu koja su bila voljna da danas obave svečani i jedan od najvažnijih činova u hrišćanskom svetu – naveo je Predrag Avramović.

Crkva Svete Trojice spomenik je kulture koji od 2010. godine uživa status kulturnog dobra. Njena posebnost je drveni ikonostas nastao pre čak 190 godina. Dragocene prestone ikone su delo nepoznatog umetnika iz 1824. godine. Kvalitetom i lepotom izdvajaju se ikone Hrista i Bogorodice. Deca koja su došla bila su oduševljena i crkvom i samim događajem. Među njima su bile sestre Iva i Anja Ćulibrk, učenice osnovne škole. Za njih je to bilo iskustvo koje će dugo pamtiti.

– Bilo je vrlo lepo, svi smo na okupu, pamtiću ovo dugo – rekla je Iva za RTS, a Anja kaže da je na nju najveći utisak ostavilo potapanje, jer to nije do sada nikada videla ni doživela.

Za njihovu majku Ivanu je velika čast što je ćerke krstio patrijarh.

– Ukazala se velika prilika, ne znam kad bismo imali drugu da ih lično patrijarh Porfirije krsti. Svi smo bili oduševljeni da kada smo dobili vest da će lično doći, zahvalni smo i radosni – istakla je Ivana Ćulibrk.

Sreća i ljubav

Cveti se obeležavaju u spomen na svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim. Spada u pokretne praznike, a dolazi dan posle Lazareve subote. Jedan su od najradosnijih praznika, dan kada se slavi, širi sreća i ljubav, a u raznim zemljama postoje različiti običaji na Cveti. Jedan od glavnih jeste rano ustajanje i branje cveća koje se zatim stavlja u činiju sa vodom. Članovi porodice se umivaju tom vodom da bi bili lepi i zdravi.

Krštenje i na Vrbicu

Svečani čin sabornog krštenja obavljen je i na praznik Vrbicu. Episkop jegarski Nektarije, vikar patrijarha srpskog, sa bratstvom hrama Svetog Marka, izvršio je svečani čin u Crkvi Svetog Marka. Na predlog veroučitelja Miloša Puače, krstila su se deca iz OŠ “Vuk Karadžić” iz Beograda.

Početak duhovnosti

U poučnoj besedi patrijarh je istakao da je važno da se krstimo, ali da nije dovoljno da smo samo kršteni.

– Krštenje je početak duhovnog života, koji treba da se ogleda u našoj svakodnevici, u kojoj se borimo, trudimo da budemo vrlinski ljudi, čestiti, pravi, jednom rečju normalni. I, da učestvujemo u svetim bogosluženjima Crkve, a pre svega u Svetoj liturgiji. Krštavamo se, rađamo da bismo mogli da učestvujemo u svemu što je život Crkve, koji ima svoj vrhunac u Svetoj liturgiji u Svetoj tajni pričešća. A da bismo mogli da se pričešćujemo, podrazumeva se trud koji uključuje u sebe i post i molitvu ali i, s obzirom na to da smo slabi i nemoćni ljudi pa grešimo i padamo, podrazumeva i pokajanje i ispovest. Podrazumeva našu neposrednu, organsku vezu sa sveštenikom koji će najbolje znati kako da nas rukovodi i vodi u tajne života Crkve – poučio je patrijarh srpski Porfirije.

Sančes ostaje premijer Španije

0
EPA-EFE
Premijer Španije Pedro Sančes

Španski premijer Pedro Sančes saopštio je danas da će ostati na toj funkciji, nakon što je pre nekoliko dana izjavio da razmatra da podnese ostavku zbog toga što je sud u Madridu pokrenuo istragu protiv njegove supruge Begonje Gomes.

Istraga protiv Gomesove pokrenuta je nakon žalbe grupe za borbu protiv korupcije Manos Limpijas (Čiste ruke), koja ima veze sa krajnjom desnicom, i koja je optužila premijerovu suprugu da je zloupotrebila svoj uticaj kako bi navodno obezbedila sponzore za magistarski kurs na univerzitetu koji je vodila, preneo je Gardijan.

Tokom vikenda je oko 12.500 ljudi organizovalo protest podrške Sančesu, tražeći od njega da ne podnosi ostavku.

Demonstracije su održane ispred sedišta Socijalističke radničke partije (PSOE) u centru Madrida, a okupljeni su uzvikivali slogane kao što su “Pedro, ne odustaj” ili “Pedro ostaje”.

Bajden ponovio da se SAD protive izraelskoj invaziji na Rafu

1
Tanjug/AP

Američki predsednik Džozef Bajden rekao je u telefonskom razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom da se SAD protive invaziji Izraela na grad Rafa na jugu Pojasa Gaze iz humanitarnih razloga, saopštila je Bela kuća.

U saopštenju se navodi da je Bajden u jučerašnjem razgovoru ponovio zabrinutost SAD za više od milion Palestinaca koji se nalaze u Rafi zbog plana Izraela da napadne uporišta Hamasa u tom gradu, preneo je AP.

Bajden je takođe naglasio da treba još više povećati isporuku humanitarne pomoći za Palestince u Pojasu Gaze i razgovarao je sa Netanijahuom o izraelskom otvaranju dodatnih prelaza u severnom delu palestinske enklave iduće sedmice da bi se omogućio prolazak veće količine pomoći.

Bajden i Netanijahu su takođe razgovarali o tekućim pregovorima o oslobađanju talaca dok se čeka odgovor Hamasa na najnoviji predlog sporazuma o taocima, ističe se u saopštenju.

Bajden je u razgovoru pomenuo zajedničku izjavu koju je izdao ove sedmice sa liderima 17 drugih zemalja zahtevajući da Hamas odmah oslobodi preostala 133 taoca koje drži u Pojasu Gaze, što bi omogućilo trenutni prekid vatre i dostavljanje pomoći za civile u enklavi, navodi se u saopštenju.

Ističe se da je Bajden ponovio snažnu posvećenost SAD bezbednosti Izraela koji je bio izložen napadu iranskih raketa i dronova ranije ovoga meseca.

Bela kuća ističe da je Bajden tokom razgovora sa Netanijahuom bio manje oštar nego u prethodnom telefonskom razgovoru ovoga meseca kada je upozorio da buduća podrška SAD Izraelu u ratu zavisi od brzog sprovođenja novih koraka za zaštitu civila i humanitarnih radnika.

Dvojica lidera su poslednji put razgovarali 13. aprila nakon što je Iran izveo napade raketama i dronovima na Izrael.

NAJNOVIJE