EPA/Boris Pejović
Dritan Abazović

Višemesečna politička kriza u Crnoj Gori zasad je okončana izglasavanjem manjinske Vlade premijera Dritana Abazovića. Za izbor Vlade glasalo je 45 poslanika od ukupno 81 koliko ima crnogorski parlament. Tri predstavnika opozicionih Socijaldemokrata bila su protiv. Dritana su, pored ostalih, podržali i poslanici Demokratske partije socijalista predsednika Mila Đukanovića, koja inače nema predstavnike u Vladi.

Ni najveći pesimisti verovatno nisu mogli da predvide da će prva vlada nakon 30-godišnje vladavine DPS, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, pasti posle svega 14 meseci, kao i da će Dritan i Milo, kako tvrde upućeni, sklopiti pakt i tako izdati volju naroda.

Đukanović je saopštio je da je “poverio mandat gospodinu Dritanu Abazoviću”, a prethodno je ocenio da je vođa URA “dokaz emancipacije Crne Gore”. Pre devet godina lično je Đukanović u parlamentu tada mladog poslanika Pozitivne Crne Gore nazvao “bitangom”. Dritan je tada prozvao Mila za korupciju, kriminal i nepotizam, a povod je bio višemilionski kredit koji je podigao u vreme dok je bio na čelu vlade. Zbog prozivki, Đukanović je planuo i Abazoviću rekao: “Sram te bilo, bitango!”

Jedan od lidera Demokratskog fronta je pre nekoliko meseci slikovito je opisao da je Abazović odlučio da izvede alhemičarski eksperiment čija posledica može da bude da “Đukanović ostane na poziciji predsednika države do 2023, kao da je dalaj-lama”. Inače, Abazović će ostati upamćen o po tome što je glasao za Rezoluciju o zabrani negiranja genocida, koju je Skupština Crne Gore usvojila 17. juna. Doduše, pravdao se potom da se time “srpski narod ne proglašava genocidnim niti se srpski narod osuđuje kao narod, već naprotiv, osuđuju se samo pojedinci”.

Novi crnogorski premijer rođen je 25. decembra 1985. u Ulcinju. Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a usavršavao se i u Oslu gde je završio Studije mira. Bio je učesnik stručnih programa u Americi, Luksemburgu, Austriji, Belgiji, Španiji i Sloveniji. Na čelu Građanskog pokreta URA (Ujedinjena reformska akcija) nalazi se od aprila 2017. godine. Bio je i jedan od osnivača političke partije Pozitivna Crna Gora 2012, koja je tada osvojila sedam mandata, a Abazović je postao najmlađi član tog saziva Skupštine Crne Gore. Dve godine kasnije napustio je partiju i 2015. priključio se URA.

Oduvek je isticao da mu je borba protiv vlasti jedini cilj, a svojevremeno je u delu javnosti dobio i etiketu “albanski četnik”.

– To je sinonim za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije – pojasnio je to Abazović tokom predizborne kampanje.

Lider URA prošle godine izazvao je bes Albanaca na društvenim mrežama kada je Skenderbega nazvao Srbinom.

– Crna Goro, neka ti je srećna sloboda! Trideset godina smo čekali da se smeni vlast. Rekli smo da ćemo ispisati istoriju i ispisali smo je. Mafija više neće vladati. Svi su dobro došli na pravu stranu istorije, i na pravdu, i na Ustav. Dobili smo mafiju, bez novca, samo srcem i samo znanjem – poručio je Abazović u prvom obraćanju posle izbora.

Očigledno je da je vlast slađa od svih ideala.