Tanjug
Milovan Drecun

Aljbin Kurti može u Brisel po priznanje, ali ga neće dobiti, komentariše za “Vesti” Milovan Drecun, predsednik skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju, izjavu predsednika privremenih prištinskih institucija da će u Brisel ići samo po sporazum o normalizaciji, uz obostrano priznanje.

– Nema dileme da Kurti uz podršku zapadnih država pokušava da promeni agendu i format dijaloga u Briselu. On bi da na prvo mesto u dnevnom redu stavi francusko-nemački predlog koji liči na model “dve Nemačke”, a polazi od pretpostavke da je Kosovo država i da samo treba pronaći model kako naterati Beograd da prihvati tu lažnu državu i da joj ne smeta na putu ka Ujedinjenim nacijama. Kurti već dugo radi na tome, a sada već imamo stav EU koji je iznela Ursula fon der Lajen, šefica Evropske komisije, da i oni žele da se fokus u nastavku dijaloga prebaci na francusko-nemački predlog, a da druga pitanja budu prateća uključujući i Zajednicu srpskih opština.

Šta to, prema vašem mišljenju, znači?

– Znači da imamo njihov stav da Beograd samo treba da prihvati sve to što oni očekuju. Naš stav je da je neprihvatljivo i de fakto i de jure priznanje te lažne države i da nećemo odustati od rada na sprečavanju njenog članstva u međunarodnim organizacijama. Ako neko želi da dijalog donese rezultat, ne može da krene od polazne pretpostavke koja je definisana francusko-nemačkim predlogom.

Ukoliko Srbija odbije neprihvatljive predloge, mogu li da je optuže za opstrukciju dijaloga?

– Beograd, naravno, mora da izbegne zamku da bude optužen za eventualni prekid razgovora ili da odgovornost za neuspeh dijaloga bude prebačena na našu stranu na taj način što će učestvovati u svim razgovorima. Nije uopšte problem da se razgovara i da francusko-nemački predlog bude početna osnova, ali, naravno, nećemo prihvatiti ono što je suština, a to je da na bilo koji način priznamo lažnu državu Kosovo. Prema tome, ono što Kurti pokušava, što želi, što govori o nekakvim rokovima, to su njegova snoviđenja. Možda će pre doći rok kada će on otići sa vlasti nego što će uspeti da dobije ono što želi. Tu postoji još nešto što je takođe bitno.

Možete li da nam kažete šta je to još bitno?

– Pregovori u Briselu su bili u statusno neutralnoj formi i to je zvaničan stav EU, a naravno da mi drugačije ne bismo ni učestvovali u dijalogu. Ovo znači da se razgovori ne vode između dve države već između Beograda i Prištine. Sada bi ovaj predlog trebalo da promeni čitavu situaciju i da se iz statusa neutralni, uđe u fazu koja statusno nije neutralna, što je za Beograd takođe neprihvatljivo. Međutim, nije uopšte sporno da se o bilo kom predlogu razgovara, a to ne znači da ćemo prihvatiti ono što bi Kurti želeo.

Koliko je u čitavoj ovoj situaciji značajno postizanje sporazuma o registarskim tablicama na Kosovu?

– Veoma je bitno to što je, sporazumom postignutim u Briselu, na KiM zaustavljena dalja eskalacija krize, ali problem nije rešen. Važno je da je kriza zaustavljena, jer već imamo gomilanje prištinskih policijskih snaga na severu KiM. Naša strana morala bi da insistira na povlačenju svih specijalnih parapolicijskih snaga sa severa Kosova, jer bez odobrenja komandanta Kfora i predsednika četiri opštine sa severa, oni nemaju šta tamo da traže. Sve to stvara opasno okruženje za srpski narod. KM tablice će ostati u upotrebi i moći će da se produži registracija, ali se neće izdavati nove. Reč je o privremenom rešenju i problem nije rešen. Kako za tablice, tako ostaje i pitanje Zajednice srpskih opština bez čijeg se osnivanja Srbi neće vratiti u institucije.

Hoće li, prema vašem mišljenju, Aljbin Kurti prihvatiti ZSO?

– Potrebno je da vidimo dela, a ne samo reči kod formiranja ZSO. Nemačka očigledno ima neki svoj predlog i viđenje kako bi to trebalo da izgleda. Razlika je u nadležnostima kakve treba da ima zajednica, ali mi nećemo pristati da ZSO nema nikakav značaj, kako to želi Priština.

Problem je Berlin

Kako komentarišete ulogu SAD u postizanju dogovora u Briselu?

– Uticaj SAD je uvek bio presudan kada je reč o KiM, ali je veći problem za nas nemačka pozicija. SAD imaju fleksibilniju poziciju i politički su racionalniji, što ne znači da će odustati od nezavisnosti Kosova. Naš predlog je poslat u Brisel, u njemu jasno piše da nećemo prihvatiti lažnu državu Kosovo i nećemo dozvoliti da bude primljena u UN i druge međunarodne organizacije. Treba videti kakve će korake preduzeti Žozep Borelj koji je najavio nove sastanke sa delegacijama Beograda i Prištine. Međutim, ako Aljbin Kurti nastavi da insistira na razgovorima o priznanju, to će voditi u dalju eskalaciju i tenzije.

Provokacije na jugu Srbije

Koliko je opasno što bivši pripadnici OVK javno govore da bez obzira na ishod pregovora “ako pukne” idu na “istok Kosova”, kako zovu jug Srbije?

-To je više prazna priča nego realna pretnja, jer administrativnu liniju obezbeđuju pripadnici naših snaga bezbednosti. Ovde se pokušava da se u političkom smislu. tzv. problem preševske doline koji je nepostojeći odnosno područja Preševa, Bujanovca, pa i Medveđe, nekako ubaci u agendu razgovora Beograda i Prištine. To nagoveštava i Priština koja bi da sebe prikaže kao zaštitnika Albanaca na jugu centralne Srbije i da govori u njihovo ime. Stalni su ti politički konteksti i priče da Albanci na jugu centralne Srbije treba da imaju ista prava kao Srbi na KiM, a mogu samo da kažem, ne dao im Bog takva “prava”, da budu obespravljeni i da im život svakodnevno bude ugrožen kao Srbima na KiM.

Može li priča o tri opštine na jugu Srbije da dovede do nove krize?

-Albanski politički lideri umesto da se okrenu Srbiji i njenoj Vladi i da rešavaju probleme kojih ima kao i svuda, okreću se praznoj političkoj priči koja može da radikalizuje Albace na jugu centralne Srbije. Naravno, više nije takva situacija da bi mogli da urade ono što su uradili svojevremeno formiranjem Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca i oružanom pobunom, ali imamo stalne provokacije Prištine i pritisak na zapadni deo međunarodne zajednice, da se nekako u razgovore Beograda i Prištine u Briselu uvuče jug centralne Srbije.