pixabay.com

Zlato u Srbiji uglavnom traže strane kompanije, u čijem vlasništvu su i gotovo svi rudnici u kojima se ono može naći. Koliko je poznato, u potragu za srpskim rudnim bogatstvom uključeno je više od 100 firmi kojima je država dala dozvolu. Desetak njih je sa stranim kapitalom i sa krajnjim sedištem u Australiji, Kanadi i Kini. One kontrolišu čak 90 posto teritorije koja se istražuje, a čija je ukupna površina 5.673 kvadratna kilometra. To je pokazalo istraživanje BIRN-a iz juna prošle godine, bazirano na osnovu izdatih dozvola države. Od tog perioda do kraja prošle godine, broj firmi koje tragaju za rudnim bogatstvom uvećao se za još desetak.

Među vodećim kompanijama koje preko mreže povezanih preduzeća u Srbiji kontrolišu većinu istražnih poslova i prostora spadaju:

1) Konstantin Resources, Australija.

– ovom preduzeću u fokusu su istraživanja zlata, srebra i bakra. Ukupna površina na kojoj ta kompanija istražuje rude je 71.089 hektara i ona je na lokacijama opština i gradova Žagubica, Kučevo, Petrovac na Mlavi, Majdanpek, Golubac, Požega, Čačak, Gornji Milanovac, Kosjerić, Priboj i Nova Varoš.

2) Zijin, Kina

– ukupna površina na kojoj, preko povezanih preduzeća Serbia Zijin Mining, Balkan Exploration and Mining, Tilva i Serbia Zijin Bor Copper, istražuje rude je 59.587 hektara i to na lokacijama Bora, Majdanpeka, Žagubice, Zaječara, Ljubovije, Osečine, Valjeva, Malog Zvornika, Krupnja, Bajine Bašte i Kosjerića.

3) Mundoro, Kanada

– površina istraživanja rude je 51.744 hektara, preko preduzeća Stara Planina Resources i Valdor Resources, na lokacijama opština i gradova Kučevo, Majdanpek, Bor, Boljevac, Knjaževac, Sokobanja, Svrljig, Bela Palanka, Kraljevo i Knić.

4) Dundee Precious Metals, Kanada

– ukupna površina istraživanja je 40.080 hektara, preko preduzeća Dunav Minerals i DPM Avala, na lokacijama Gornjeg Milanovca, Brusa, Kuršumlije, Medveđe, Bora, Petrovca na Mlavi, Žagubice i Kučeva.

5) Ibaera Capital, Australija

– površina na kojoj, preko povezanih preduzeća Tara Gold i Zlatna Reka Resources, istražuje je 37.879 hektara, na lokacijama Golubac, Kučevo, Žagubica, Kruševac, Prokuplje, Aleksinac, Blace i Novi Pazar.

Zakon pokrenuo istraživanja

Savremena geološka istraživanja zlata u Srbiji su započela u drugoj polovini 20. veka, a najveći obim u razdoblju 1945. do 2000. godine sprovodili su RTB Bor, Geološki zavod – IMS, Geoinstitut, Rudarsko-geološki fakultet i Geološki zavod Srbije. Nagli rast biznisa istraživanja rude je pokrenut 2015. godine usvajanjem Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima. Pored toga, i procena da postoje velike rezerve litijuma u Jadru navela je svetske kompanije da intenziviraju istraživanja u Srbiji.

Sutra – Bogata rudna nalazišta (3): Prilika za nova radna mesta

5 COMMENTS

  1. Зашто Србија нема своје злато
    Од вађења до топљења
    Некада је имала
    То јесте могуће , зашто све продајете , па од руде злата добијемо само мрвице
    🇷🇸☦️🇷🇸

  2. U pravu je Draza.Zasto Srbuja ne stimulise srpske zavode i firme da istrazuju,Sali smo Kinezima iz nuzde a oni su sacuvali Bor i Smedervo i prijataeljska su zemlja.Ostali sa Zapada su okupatori i fledaju svoj interes.To sto oni rade je pljacka rud“nog bogastva Srbije.Svi ti zapadnjaci su nas bombardovali i pokusavaju svim silama da nam otmu KiM i da uniste sSrbe i Srbiju.Tu se mora nesto menjati i doneti novi zakon.Sra ce imati Srbija ako joj drugi vadi i prodaje zlato i druge dragocene Rude.

  3. Ovo je uništavanje Srbije!
    Rasprodaja!
    A narod ostaje gladan i siromašan. Kakva crna radna mesta!!! Uništiš 20000 ljudi da 500 dobije užasan posao.
    Ko u Africi…

  4. Није ми јасно зато Србија не повећа рудну ренту као Нрмачка да и Србија има користи , која радна места кад увозимо радну снагу из сиромашних земаља а наши мозгоби иду на запад.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here